Od 2008. do 2023. godine, u periodu od 15 godina, imali smo otpis potraživanja potrošačima, u iznosima oko 18 miliona eura, kazao je u emisiji “Referat” na TV Podgorica, izvršni direktor podgoričkog preduzeća “Vodovod i kanalizacija”, Aleksandar Nišavić.

 

Foto: YouTube screenshot /MediaBiro

Navodi da su u određenim periodima, kada su izborne godine, od 2016. godine imali otpise i po dva miliona godišnje.

„U tim godinama je preduzeće poslovalo negativno ili na samoj nuli tako da su ti zaostaci u naplati jednim dijelom i namjerne opstrukcije u samoj naplati iznutra uticale da ovo preduzeće gubi sredstva, odnosno da su određeni građani privilegovani i da se njihove obaveze otpisuju, dok su drugi redovno izmirivali obaveze. Da je taj novac ostao u preduzeću, da je taj novac investiran u preduzeće, za 18 miliona bi mogli da napravimo još jedan Vodovod, odnosno da potpuno izmijenimo cjelokupnu mrežu koja je u pojedinim djelovima grada stara i preko 50 godina“, kazao je Nišavić.

Građani snosili troškove punjenja bazena pojedinih funkcionera

Nesavjesno obavljanje poslova u prethodnom periodu ostavilo je, ističe Nišavić, trajne posljedice koje nije lako sanirati, posebno ne u kratkom periodu. Ističe da su u pitanju desetine hiljada građana kojima su iz nekih razloga otpisivani računi, a Vodovod nije pokretao postupak naplate.

„Među njima ima i bivših funkcionera, kako u dijelu otpisivanja dugova tako i u storniranju samih računa, pogotovo u ljetnjem periodu kada je primjetno i aktuelno korišćenje i bazena u kućama. Imali smo određene slučajne kvarove baš kod tih lica koji su uticali da se određeni računi, pretpostavka nakon punjenja bazena storniraju. Na taj način građani plaćaju u ime onih koji su imali najviše mogućnosti da izmire taj račun“, poručio je Nišavić.

Direktor Vodovoda navodi da je sve to ostavilo posljedice na preduzeće.

„Tadašnji menadžment je bio okrenut ka pojedincima iz nekog razloga i prije svega finansirao njih, a ne jedno javno preduzeće. Nije se trudilo da zadrži novac u javnom preduzeću i da na taj način poboljša kvalitet života svih građana, već iz nekog razloga su pojedinci bili prioritet“, istakao je Nišavić.

Riječ je, kako kaže, većinom o ljudima iz lokalne samouprave, ali i iz određenih ministarstava.

„To su ljudi koji su bili u mogućnosti da izmiruju obaveze, ali su jednostavno zloupotrebljavali svoj položaj, kao i dio zaposlenih u samom društvu. Sve su to aktivnosti koje su ostavile posljedice na poslovanje društva“, kazao je Nišavić.

Nadležni da ispitaju otpisivanje dugova

Na konstataciju da je primjetno da su najveća otpisivanja u izbornim godinama, Nišavić navodi da je za preduzeće normalan i očekivan otpis od dva do tri odsto, iz razloga tehničkih nemogućnosti naplate i da se dođe do svakog potrošača, a da su u to vrijeme otpisivanja bila od 10 do 20 odsto.

„To su desetine hiljada građana. Ovo liči na onaj scenario ‘glasaj, a mi ćemo ti otpisati račun’, to je vjerujem bila mantra koja je bila prisutna ranije u Vodovodu, iz tog razloga smo imali u izbornim godinama otpis na nivou od oko dva miliona eura. Oko 20 odsto budžeta Vodovoda godišnje otpišete, a u istoj toj godini poslujete negativno“, istakao je Nišavić.

 
On je pozvao nadležne da ispitaju ovakvo poslovanje, imajući u vidu da je riječ o novcu građana i najbitnija usluga građanima.

„Ne postoji realan razlog da dođe do toga i zbog toga nadležni treba to da ispitaju. Dva do tri odsto je realan otpis. U prošloj godini smo imali otpis od oko 240.000 eura i ako poredimo sa 2020. godinom, kada je otpisano oko dva miliona, to je deset puta manje otpisa potraživanja. Primjetno je da je postojao neki razlog zašto te iste kolege nisu sprovodili sve mjere naplate, uključujući prinudnu naplatu i sudska utuženja“, kazao je Nišavić.

Navodi da je za dvije prethodne godine otpisano oko 700.000 eura duga, te da problem za ovo preduzeće predstavlja i loša baza podataka, koja godinama nije održavana i unapređivana, pa su u jednom periodu imali ispod 20 odsto tačnih i preciznih podataka o potrošačima.

„Da se niko u preduzeću ne bavi nekim potrošačem dvije ili tri godine jednostavno je nemoguće ukoliko nemate neku drugu namjeru, odnosno da učestvujete svjesno u tom procesu“, naveo je Nišavić.

U preduzeću je krajem 2023. godine zatekao 570 zaposlenih, dok ih sada ima 540 i trude se da još smanje taj broj. Problem je, kako kaže, što je i oko 100 zaposlenih u prosjeku na bolovanju.

„Komisija žmurila na nepravilnosti prilikom dodjele stanova, očigledna namjera da pojedinci dođu do stana“

Nišavić navodi da je više kategorija nepravilnosti utvrđeno kod dodjele stanova.

„Imali smo stambeni fond koji je podrazumijevao izgradnju oko 90 stanova za potrebe zaposlenih Vodovoda. Formiran je pravilnik i komisija, ali u tom procesu primijetili smo da je neadekvatno tumačeno samo bodovanje i dodjeljivanje bodova određenim zaposlenima, dok su drugi isključivani iz procesa dodjele bez razloga. I o tome smo obavijestili tužilaštvo i očekujemo epilog“, kazao je Nišavić.

Primjećeno je, kako kaže, da su neki zasposleni dobijali bodove bez dokumantacije, dok su drugi isključivani, mimo pravilnika i mimo pocedura.

„Imamo slučaj da su neki zaposleni prevodili imovinu, mjesec ili dva prije dodjele, da bi mogli da prođu i učestvuju na samom konkursu. Određeni zaposleni su bez dokumentacije dobijali bodove na dokumenta koja ne postoje. Takođe, imamo dodjelu stana, koji je Vodovod dobio u kompenzaciji, a koji nije bio predmet dodjele. Taj stan, u vrijednosti oko 100.000 eura, jedan zaposleni je neposredno nakon dodjele i otkupa prodao po toj cijeni, a dobio ga je od Vodovoda za oko šest ili sedam hiljada eura. Jasno je da to nije rađeno po zakonu, već da su neki pojedinci dobili mogućnost da dobiju još jedan stan i nekretninu koju su prodavali“, istakao je Nišavić.

Prema njegovim riječima, kriterijumi nisu bili realni, a ni pravilnik koji su sami sačinili Vodovod nije poštovao, već ga je mijenjao, ali ni tada, kaže Nišavić, nije ispoštovan.

„Da komisija zažmuri na nepravilnosti pokazuje da je postojala namjera iz nekog razloga da određeni dio zaposlenih bude privilegovan, a da oni koji su zaista imali potrebu da riješe svoje stambeno pitanje ne prođu spisak. Primijećene su ogromne nepravilnosti i sve je upućeno nadležnom tužilaštvu. Određeni zaposleni su i saslušani, članovi komisije, i nadam se da će i taj slučaj dobiti epilog“, kazao je Nišavić.

Građani duguju skoro četiri miliona eura za vodu

“U ovom trenutku građani su dužni nešto manje od četiri miliona eura za vodu i to je dug koji se provlači iz prethodnog perioda i negdje imamo jedan dobar broj redovnih platiša, ali jednostavno u jednom dijelu se nalazi zaostatak koji pokušavamo da riješimo i u dobrom dijelu uspijevamo. Ažuriramo bazu podataka, dolazimo do svakog potrošača i na taj način gledamo da svi potrošači budu jednaki i da svi redovno izmiruju obaveze. Ipak, zbog ranijeg zaostatka, nismo u mogućnosti da u kratkom roku sve to naplatimo“, kazao je Nišavić.

Ističe da godišnje imaju više od 2.000 utuženja zbog neizmirenih obaveza po osnovu utrošene vode.

„U pitanju je izražena aktivnost ali nažalost nije bilo dovoljno u prethodnom periodu, tako da smo imali određene zastare i ogromne iznose zastara, tako da trudimo se da taj dio oporavimo i na taj način, podnošenjem tužbi, pokretanjem postupaka prinudne naplate, mehanizmi koji su zakonom dozvoljeni da se sredstva naplate“, istakao je Nišavić.

Podsjeća da je preduzeće zbog nekoliko godina poslovanja u minusu došlo u situaciju da ima akumulirani gubitak u iznosu od oko 2,4 miliona eura.

„Međutim, 2025. je prva, nakon četiri godine, koja je završena sa dobitkom, odnosno ostvarili smo dobit oko 920 hiljada eura. Taj rezultat, prije svega, je rezultata rada svih službi, bolje organizacije rada, bolje naplate potraživanja, dijelom i zbog rasta cijene, ali najvećim dijelom usljed redukcije troškova i odgovornog planiranja i trošenja novca“, naveo je Nišavić.