Vrhovni sud Crne Gore obustavio je postupak razrješenja bivše predsjednice Apelacionog suda Mirjane Popović, ocijenivši da je nakon prestanka njene sudijske funkcije prestao i pravni osnov za vođenje tog postupka. Sud je obrazložio da je funkcija predsjednika suda neraskidivo vezana za sudijsku funkciju, te da disciplinska odgovornost ne može postojati nakon što sudiji prestane mandat, zbog čega se nije upuštao u ocjenu zakonitosti odluke Sudskog savjeta o njenom razrješenju.

Foto: Skupština Crne Gore

Vrhovni sud Crne Gore je, odlučujući o žalbi branioca Mirjane Popović, po službenoj dužnosti obustavio postupak razrješenja predsjednice Apelacionog suda Crne Gore, usljed prestanka sudijske funkcije.

Postupak je vođen povodom žalbe branioca Mirjane Popović, podnijete protiv odluke Sudskog savjeta Crne Gore od 9. aprila 2026. godine, kojom je razriješena dužnosti predsjednice Apelacionog suda Crne Gore zbog neprimjerenog odnosa prema zaposlenima u sudu. Žalba je podnijeta 26. maja 2026. godine, nakon što je Mirjani Popović odlukom
Sudskog savjeta od 14. aprila 2026. godine, na lični zahtjev, već prestala sudijska funkcija.

"Vrhovni sud je utvrdio da, saglasno Zakonu o Sudskom savjetu i sudijama, predsjedniku suda prestaje funkcija kada mu prestane sudijska funkcija, zbog čega je prestankom sudijske funkcije Mirjani Popović prestala i funkcija predsjednice Apelacionog suda Crne Gore", navode u saopštenju.

U obrazloženju odluke navodi se da je disciplinska odgovornost sudija akcesorne prirode, odnosno da je strogo vezana za postojanje sudijske funkcije i da bez nje ne može postojati. Kako je Mirjani Popović prethodno prestala sudijska funkcija, Vrhovni sud je ocijenio da prestanak sudijske funkcije predstavlja okolnost koja trajno isključuje dalje vođenje postupka razrješenja, zbog čega je taj postupak obustavljen.

"Vrhovni sud se, iz tih razloga, nije upuštao u razmatranje navoda žalbe, ocjenjujući da se prestankom sudijske funkcije gubi pravni osnov za preispitivanje odluke o prestanku funkcije po drugom osnovu, kao što je u konkretnom slučaju razrješenje sa funkcije predsjednice suda. Sud je ukazao da izostanak kontrole zakonitosti pobijane odluke u žalbenom postupku predstavlja pravnu posljedicu odluke same sudije, koja je dobrovoljno izmijenila svoj pravni status podnošenjem zahtjeva za prestanak sudijske funkcije, umjesto da sačeka ishod žalbenog postupka. Iz tih razloga, Vrhovni sud je ocijenio da joj nije povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana 6 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda. Shodno tome, Vrhovni sud nije odlučivao o osnovanosti navoda iz žalbe niti o zakonitosti odluke Sudskog savjeta o razrješenju, već je postupak obustavio zbog prestanka sudijske funkcije", navode u Vrhovnom sudu.

Vrhovni sud je sproveo i trodjelni test proporcionalnosti, ocjenjujući da obustava postupka ima legitiman cilj, jer je nakon prestanka sudijske funkcije povratak Mirjane Popović na funkciju predsjednice suda postao pravno nemoguć. Sud je zaključio da obustava postupka predstavlja legitiman procesni mehanizam očuvanja pravne sigurnosti, efikasnosti pravosuđa i ekonomičnosti postupka, a ne uskraćivanje pravde.

Dodaju i da je prilikom ocjene srazmjernosti, Vrhovni sud imao u vidu da je Mirjana Popović kao dugogodišnja sutkinja morala biti svjesna pravnih posljedica podnošenja ostavke na sudijsku funkciju, kao i da prepreka za dalje vođenje postupka nije nastala zbog postupanja nadležnih organa, već kao direktna i predvidiva posljedica njene dobrovoljne odluke. Sud je takođe ocijenio da joj nije bio uskraćen pristup sudu, budući da je iskoristila pravo na žalbu, ali da je postupak obustavljen zbog novonastalog pravnog stanja koje je sama kreirala podnošenjem ostavke.

Shodno navedenom, Vrhovni sud je zaključio da je obustava postupka opravdana i srazmjerna, te da predstavlja jedino zakonito i konvencijski opravdano procesno rješenje u konkretnom slučaju.