Iako su u prvoj polovini godine zabilježeni rast domaće proizvodnje, otkupa mlijeka i proizvodnje u prehrambenoj industriji, crnogorski agrar i dalje se suočava sa ozbiljnim strukturnim problemima. Iz Privredne komore poručuju da su za održiv razvoj neophodni jača podrška države, razvoj prerađivačkih kapaciteta i snažnije povezivanje domaćih proizvođača sa trgovinom i turizmom.

Foto: PKCG

Crnogorski sektor poljoprivrede i prehrambene industrije ostvario je ohrabrujuće rezultate u prvoj polovini godine, ali i dalje ostaje opterećen brojnim izazovima koji zahtijevaju sistemska rješenja, ocijenjeno je na sjednici Odbora udruženja poljoprivrede i prehrambene industrije Privredne komore Crne Gore.

Predsjednik Odbora Milutin Đuranović kazao je da je rast domaće proizvodnje i otkupa mlijeka pozitivan pokazatelj, ali da je nedavna kriza sa viškovima mlijeka ukazala na ranjivost domaće proizvodnje.

"Neprihvatljivo je da domaći proizvođači budu primorani da prosipaju mlijeko, dok se istovremeno na tržištu uvoze mliječni proizvodi", poručio je Đuranović.

On je posebno naglasio značaj kampanje "Kupujmo naše", ocjenjujući da upravo potrošači svojim izborom mogu dati snažan doprinos opstanku domaćih gazdinstava.

"Očuvanje stočarske proizvodnje znači i očuvanje života na selu, jer iza svakog domaćeg proizvoda stoje porodice koje svakodnevno ulažu veliki rad i trud kako bi održale proizvodnju", rekao je Đuranović.

Sekretarka Odbora Lidija Rmuš predstavila je pregled poslovanja agrara za period januar–jun 2026. godine, navodeći da su povoljni vremenski uslovi doprinijeli dobroj proizvodnoj godini, posebno u voćarstvu, kao i rastu otkupa mlijeka, vrijednosti otkupa i prodaje poljoprivrednih proizvoda te proizvodnje u prehrambenoj industriji.

Istakla je da rast primarne proizvodnje mora biti praćen razvojem prerade, logistike i tržišnih kanala, upozoravajući da Crna Gora i dalje bilježi visok spoljnotrgovinski deficit u razmjeni hrane.

"Potrebno je snažnije povezivanje poljoprivrede, prehrambene industrije i turizma, povećanje korišćenja domaćih sirovina, veća ulaganja u razvoj prerade i skladišnih kapaciteta, efikasnije korišćenje evropskih fondova, kao i veća izdvajanja iz nacionalnog budžeta za razvoj poljoprivrede", kazala je Rmuš.

Ona je dodala da je za dugoročni razvoj neophodno zadržati stanovništvo u ruralnim područjima, stvarati bolje uslove za mlade poljoprivrednike i razvijati proizvodnju hrane sa većom dodatom vrijednošću.

Tokom rasprave privrednici su ocijenili da je ovogodišnja kriza u otkupu mlijeka pokazala strukturne slabosti domaće poljoprivrede i prehrambene industrije. Kao prioritete su izdvojili donošenje zakona o zabrani nefer trgovačkih praksi, unapređenje poreske regulative i prilagođavanje radnog zakonodavstva specifičnostima poljoprivredne proizvodnje.

Predstavnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Mirsad Spahić saopštio je da je u završnoj fazi priprema Zakona o zabrani nefer trgovačkih praksi u lancu snabdijevanja poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima.

"Cilj je da se dodatno zaštiti položaj domaćih proizvođača, unaprijede ugovorni odnosi i ojača njihova pregovaračka pozicija na tržištu", rekao je Spahić.

On je najavio i izradu Zakona o državnoj pomoći u oblasti poljoprivrede, kojim će biti definisan model podrške domaćim proizvođačima nakon pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji.

Govoreći o evropskim integracijama, Spahić je podsjetio da će od 1. jula 2027. godine biti dozvoljen uvoz proizvoda životinjskog porijekla samo iz objekata odobrenih u skladu sa standardima Evropske unije.

"Ova promjena predstavlja priliku da domaći proizvođači unaprijede proizvodnju i zauzmu značajnije mjesto na domaćem tržištu, zbog čega je već sada neophodno planirati proizvodnju i pripremati se za uslove poslovanja na jedinstvenom evropskom tržištu", poručio je Spahić.

Predstavnice Agencije za plaćanje Danka Božović i Edita Mahmutović saopštile su da interesovanje za IPARD III program i dalje raste, te da se uspješno realizuju projekti koji se odnose na preradu poljoprivrednih proizvoda i razvoj ruralnog turizma. Istakle su da Crna Gora uspješno koristi raspoloživa sredstva iz IPARD III programa i da ne postoji rizik od njihovog vraćanja zbog neiskorišćenosti.

Na sjednici je predstavljen i program Univerziteta Crne Gore "Stipendije najboljima. Posao kod najboljih", kojim se kompanijama omogućava da stipendiranjem studenata obezbijede buduće stručne kadrove i unaprijede saradnju privrede i akademske zajednice.