Crna Gora je u posljednjih šest godina ostvarila najveći rast kupovne moći među državama regiona, pokazuju podaci i analiza portala inflacija.me. Prema toj procjeni, kupovna moć građana porasla je sa 919 eura u 2020. godini na 1.633 eura u 2026., što predstavlja rast od čak 77,7 odsto.

Foto: ilustracija, Pixabay

Na drugom mjestu nalazi se Srbija, gdje je kupovna moć povećana za 57,7 odsto, sa 969 na 1.528 eura. Slijede Sjeverna Makedonija sa rastom od 54,2 odsto, Hrvatska sa 53 odsto i Bosna i Hercegovina sa 48,9 odsto, dok je Slovenija, kao najrazvijenija ekonomija u regionu, zabilježila najmanji rast – 24,2 odsto.

Analiza pokazuje koliko se ekonomska slika regiona promijenila za relativno kratak period. Naime, 2020. godine Crna Gora, Bosna i Hercegovina i Sjeverna Makedonija bile su gotovo izjednačene po procijenjenoj kupovnoj moći, sa vrijednostima između 918 i 919 eura. Srbija je tada bila tek neznatno ispred, sa 969 eura, dok su Hrvatska i posebno Slovenija imale osjetno veći standard.

Danas je odnos snaga znatno drugačiji. Crna Gora je prema ovoj procjeni ne samo prestigla Srbiju, već se po kupovnoj moći značajno približila Hrvatskoj, koja je i dalje ispred sa procijenjenih 1.990 eura. Istovremeno, razlika između Crne Gore i Bosne i Hercegovine, odnosno Sjeverne Makedonije, postala je mnogo izraženija nego prije šest godina.

Autori analize ističu da se životni standard ne može procjenjivati samo na osnovu visine prosječne zarade. Mnogo važnije je koliko roba i usluga građani mogu da kupe za taj novac u zemlji u kojoj žive.

„Plata na papiru govori samo pola priče. Prava mjera životnog standarda je koliko ta plata može da kupi tamo gdje živite“, navodi se u analizi portala inflacija.me, uz napomenu da nominalni rast zarada ne mora automatski značiti i bolji standard ako ga prati rast cijena.

Za izračunavanje kupovne moći korišćeni su podaci o prosječnim neto zaradama i nivou cijena (Price Level Index – PLI). PLI pokazuje koliko su robe i usluge u pojedinoj zemlji skuplje ili jeftinije u odnosu na prosjek Evropske unije, pa omogućava realniji uvid u vrijednost plata nego njihovo nominalno poređenje.

Portal inflacija.me navodi da su u analizi korišćeni podaci Eurostata, Monstata i nacionalnih zavoda za statistiku, dok su procjene za 2026. godinu zasnovane na dostupnim podacima o platama i inflaciji. Autori naglašavaju da je riječ o pojednostavljenom izračunu koji se razlikuje od zvanične Eurostatove metodologije pariteta kupovne moći (PPP), ali smatraju da vjerno prikazuje razmjere promjena u regionu.

Prema ovoj analizi, Crna Gora je u periodu od 2020. do 2026. ostvarila najveći napredak u regionu kada je riječ o realnoj vrijednosti zarada u odnosu na troškove života, odnosno kupovnoj moći građana, što predstavlja jednu od najuočljivijih ekonomskih promjena na Zapadnom Balkanu u posljednjih šest godina.