Dolazak Volodimira Zelenskog u posjetu Srbiji možda je najava zajedničke fabrike dronova, piše Frankfurter algemajne cajtung. Za taj list priča Kristofer Hil koji opisuje kako je srpska municija izvožena u Ukrajinu.

Foto: Vlada Crne Gore/ Đorđe Cmiljanić; YouTube screenshot /BR24 (kolaž)

Predsjednik Ukrajine VolodimirZelenski u subotu (8. avgust) stiže u Beograd, piše Frankfurter algemajne cajtung, a prenosi DW, uz podsjećanje da se poseta odavno planira, ali je odlagana.

„Prema navodima iz diplomatskih krugova, u Kijevu postoji lobi koji kategorično odbija posjetu Zelenskog rusofilnoj balkanskoj državi“, piše list.
 
Ocenjuje se da je posjeta „prije svega politički signal“, iako će se zvanično raditi većinom o ekonomskim temama.

„Iako nema zvanične potvrde, to važi i za sektor odbrane, sve do moguće zajedničke proizvodnje dronova“, piše njemački list, dodajući da bi proizvodnju u Srbiji mogli da finansiraju Ujedinjeni Arapski Emirati.

Novinar Mihael Martens u tekstu podsjeća da nigdje drugdje u Evropi nema toliko simpatija za Rusiju i predsjednika Vladimira Putina kao u Srbiji.

„Vođstvo u Beogradu očito nema utisak da su Putinove trupe pred odlučujućom pobjedom u Ukrajini. U skladu s tim se jačaju kontakti u Ukrajini, a ne prekidaju oni s Rusijom“, piše Martens.

Kristofer Hil kao posrednik

Novinar je razgovarao i sa Kristoferom Hilom, doskorašnjim ambasadorom SAD u Srbiji, koji priča kako je povezao Ukrajinu i Srbiju na početku svog mandata 2022.
 
„Na početku mandata u Beogradu do mene je došao ukrajinski ambasador s listom vojnih potrepština koje su Ukrajini hitno bile potrebne na ratištu. Moj tim u ambasadi je provjerio da li su Srbi u stanju da ispune ove narudžbe – i bili su“, kaže Hil i dodaje: „SAD su počele da podržavaju kupovinu znatnih količina srpske municije, za koju smo znali da hitno treba Ukrajini.“

Frankfurter algemajne piše da je svima – pa i Beogradu – bilo jasno da će oružje preko Poljske ili Češke završiti u Ukrajini.

A to su znali i u Moskvi odakle je, podsjeća list, stiglo više upozorenja Beogradu. Jednom navodno, u Pekingu, Putin je lično prigovorio i Aleksandru Vučiću.

Pazio da Srbija ne prodaje Rusiji

Hil je dodao da je američkoj strani bilo važno da srpski angažman ne djeluje kao „ratno profiterstvo“, već da bude u vezi s dugoročnim vezama Srbije i Ukrajine koje počivaju na „zajedničkim interesima“. I da Srbija „stoji na pravoj strani istorije“, dodao je Hil.
 
On smatra da je pretjerana kritika na račun Beograda što se nije priključio sankcijama protiv Moskve. Kao ambasador je, kaže, zastupao stav da „Srbija može da preduzme daleko bitnije mjere nego da ima sporednu ulogu u režimu sankcija“.

Kristofer Hil je takođe htio da se izbjegne mogućnost da Srbija isporučuje oružje obijema stranama. Diplomata u penziji kaže da su Amerikanci kao prioritet imali da „tačno posmatraju da li Srbija na bilo koji način radi sa Rusijom. Uložili smo znatne resurse da budemo sigurni da znamo pravo stanje stvari“.

Na kraju, Hil kaže da nije bilo prodaje srpskoj oružja Rusiji, „barem ne u obimu vrijednom pomena“.

Već se traži mjesto za fabriku?

Frankfurter algemajne piše i o ulozi Oleksandra Kamišina, koji je savjetnik Zelenskog zadužen da poveže ukrajinsku namjensku industriju s evropskom partnerima.

Kamišin, piše list, i u Srbiji ima ulogu „iz pozadine“.

„Navodno je proteklih godina više puta bio u balkanskoj državi i sa svojim timom posjećivao mjesta na kojima bi se zajednički mogli proizvoditi dronovi. Prema obaviještenim izvorima je i proizvodnja artiljerijske municija bila tema razgovora“, dodaje list.

Novinar Martens pojašnjava da je o svemu lakše dobiti podatke sa američke strane nego iz Srbije jer je sve to za Beograd škakljivo.

„Srbija je upućena na ruske isporuke gasa. Bez njih, balkanska država ne bi ostala bez snabdevanja, ali bi bio ugrožen veliki dio računice za investicije, u zemlji koja je prethodnih godina dovela brojne investitore.“

U tekstu se dodaje da Ukrajina i Srbija rade na sporazumu o slobodnoj trgovini, ali da se s ukrajinske strane čuje da bi moglo da potraje možda do početka 2027. dok sporazume ne bude potpisan.

„I srpska i ukrajinska privreda imaju interesa za takvim sporazumom“, kaže Marko Čadež, predsjednik Privredne komore Srbije, za kojeg se navodi da je „ispred i iza kulisa uradio mnogo za ekonomsko zbližavanje dve države“.

Čadež posebno hvali ukrajinsku IT industriju koja bilježi rekorde i u vrijeme rata, i podsjeća da Srbija ima rastuću IT scenu.