Vlada Crne Gore utvrdila je Predlog zakona o zaštiti podataka o ličnosti, kojim se predviđa novi pravni okvir za obradu ličnih podataka, jačanje prava građana i odgovornosti institucija i kompanija koje raspolažu takvim podacima.

Foto: Ilustracija/Pixabay.com 

Predlog je upućen Skupštini uz zahtjev da bude razmatran po hitnom postupku, uz obrazloženje da je njegovo usvajanje važno za usklađivanje crnogorskog zakonodavstva sa pravom Evropske unije EU.

Kako se navodi u obrazloženju, cilj je da se uspostavi savremen, sveobuhvatan i usklađen pravni okvir koji će obezbijediti zakonitu, pravičnu i transparentnu obradu podataka, veću odgovornost onih koji ih obrađuju, efikasniji nadzor i viši nivo zaštite prava građana.

“Zaštita podataka posebno je važna u vrijeme ubrzane digitalizacije javnog i privatnog sektora, sve intenzivnije razmjene podataka i razvoja tehnologija koje omogućavaju obradu velikih količina ličnih informacija”, piše u Predlogu zakona.

Iz Vlade je pojašnjeno da jedan od razloga za donošenje novog zakona jeste usklađivanje sa evropskim standardima. Predlog je, prema obrazloženju, usklađen sa Opštom uredbom EU o zaštiti podataka – GDPR-om, kao i Direktivom EU koja uređuje obradu podataka od strane nadležnih organa u cilju sprečavanja i istrage krivičnih djela.

Vlada navodi da je hitan postupak potreban kako bi se ubrzao proces usklađivanja nacionalnog zakonodavstva sa pravnom tekovinom EU i ispunile obaveze koje proizlaze iz procesa pristupanja Crne Gore Uniji.

Građani dobijaju šira prava

U Predlogu zakona detaljno se uređuju prava osoba čiji se podaci obrađuju. Među njima su pravo na pristup podacima, ispravku netačnih podataka, brisanje odnosno „pravo na zaborav“, ograničenje obrade, prenosivost podataka i pravo na prigovor.

“Propisano je da lice može povući saglasnost za obradu svojih podataka u bilo kojem trenutku, dok povlačenje saglasnosti mora biti jednako jednostavno kao njeno davanje”, napominje se u dokumentu.

Za djecu su predviđena dodatna pravila.

“Kada je riječ o direktnom pružanju usluga informacionog društva, za djecu mlađu od 16 godina obrada podataka na osnovu saglasnosti bila bi zakonita samo ako je saglasnost dao ili odobrio nosilac roditeljskog prava, uz obavezu rukovaoca da uloži razumne napore da to provjeri”, ističe se u Predlogu zakona.

Ovim zakonskim predlogom se uređuje obrada podataka koji otkrivaju, između ostalog, rasno ili etničko porijeklo, politička mišljenja, vjerska ili filozofska uvjerenja, članstvo u sindikatu, kao i genetske, biometrijske i podatke o zdravlju i seksualnom životu ili orijentaciji.

Njihova obrada je načelno zabranjena, osim u precizno propisanim slučajevima i pod uslovima koje zakon predviđa.

Povreda podataka mora se prijaviti u roku od 72 sata

Definisana su stroža pravila u slučaju bezbjednosnog incidenta.

“Ako dođe do povrede bezbjednosti ličnih podataka, rukovalac je dužan da, kada je primjenjivo, obavijesti nadzorni organ bez nepotrebnog odlaganja, a najkasnije u roku od 72 časa od trenutka kada je saznao za povredu. Ako je vjerovatno da će povreda izazvati visok rizik po prava i slobode građana, predviđeno je i obavještavanje samih lica čiji su podaci ugroženi. Nalaže se da se svaka povreda dokumentuje, uključujući njene posljedice i mjere preduzete radi otklanjanja problema”, posebno je naglašeno u Predlogu zakona.

Kazne i do dva miliona eura

Novina su i značajno strože novčane kazne.

Za pojedine povrede obaveza rukovalaca i obradivača predviđena je kazna do 1.000.000 eura, odnosno, kada je riječ o privrednom društvu, do dva odsto ukupnog svjetskog godišnjeg prometa ostvarenog u prethodnoj finansijskoj godini – u zavisnosti od toga koji je iznos veći.

Za teže povrede, među kojima su kršenje osnovnih načela obrade, povreda prava lica čiji se podaci obrađuju, kao i određene nezakonite prekogranične transmisije podataka, kazna može iznositi do 2.000.000 eura, odnosno do četiri odsto ukupnog svjetskog godišnjeg prometa privrednog društva.

Posebno se propisuju i kazne za prekršaje.

“Pravnom licu može biti izrečena novčana kazna od 150 do 2.000 eura, dok su predviđene i kazne za odgovorna lica, preduzetnike i fizička lica”, napominje se u dokumentu.

Nadzor nad zaštitom ličnih podataka vršila bi Agencija, koja prema Predlogu ima status pravnog lica i sjedište u Podgorici. Predviđena je njena operativna nezavisnost, dok bi njeni organi bili Savjet i direktor.

Agencija bi pratila i obezbjeđivala primjenu zakona, davala mišljenja i savjete, pružala pomoć građanima u ostvarivanju njihovih prava, sarađivala sa drugim nadzornim organima i sprovodila aktivnosti usmjerene na podizanje svijesti o zaštiti ličnih podataka.

Predlogom zakona dobija i nadzorna ovlašćenja, uključujući provjeru usklađenosti postupanja rukovalaca i obradivača sa zakonom.

Za obradu koja može predstavljati visok rizik po prava i slobode građana predviđena je procjena uticaja na zaštitu podataka.

“To se posebno odnosi na obrade koje uključuju obimno profilisanje i automatizovano donošenje odluka, obradu posebnih kategorija podataka i sistematsko praćenje javno dostupnog prostora u velikom obimu. U slučajevima kada procjena pokaže da bi obrada mogla predstavljati visok rizik koji nije moguće dovoljno ublažiti, rukovalac bi prije početka obrade morao da se konsultuje sa nadzornim organom”, ističe se u dokumentu.

Predloženim zakonskim rješenjem dodatno se uređuje uloga službenika za zaštitu podataka.

Rukovalac i obradivač dužni su da mu omoguće da bude pravovremeno uključen u pitanja koja se odnose na zaštitu ličnih podataka, kao i da mu obezbijede sredstva i pristup podacima potrebne za obavljanje njegovih zadataka.

Službenik ne bi smio primati uputstva u vezi sa izvršavanjem svojih poslova niti biti razriješen ili kažnjen zbog obavljanja tih zadataka. Građani bi mogli da mu se obraćaju u vezi sa obradom svojih podataka i ostvarivanjem prava.

Postojeći zakoni moraju se uskladiti

Predvuđen je i prelazni period za usklađivanje drugih zakona sa novim pravilima. Prema tekstu Predloga, odredbe drugih propisa koje se odnose na obradu ličnih podataka treba uskladiti sa novim zakonom do 1. decembra 2026. godine.

Ministarstvo pravde je, prema dokumentaciji, na odredbe Predloga koje se odnose na postupke pred sudovima, sankcije i prekršajni postupak dalo mišljenje da nema primjedbi, navodeći da su sugestije tog ministarstva uvrštene u tekst Predloga.

Sekretarijat za zakonodavstvo takođe je naveo da nema primjedbi na tekst Predloga, imajući u vidu da je Evropska komisija dala saglasnost na verziju koja mu je dostavljena na mišljenje.