Pod sloganom „28 do 28“, Crna Gora intenzivno promoviše cilj da 2028. godine postane 28. članica Evropske unije. Zaista, nijedna od zemalja kandidata nije toliko odmakla u pregovorima kao mala balkanska država. Ali, kakve su zaista šanse da se taj cilj ostvari, pita se ugledni njemački informativni portal RedaktionsNetzwerk Deutschland (RND).

Foto: arhiva, Vlada Crne Gore/Saša Matić

Crna Gora ubrzava i svoj veliki cilj sada ispisuje čak i na avionima, ističe se u članku, pa tako „28 do 28 – sljedeća članica EU“ velikim slovima piše na avionu nacionalne aviokompanije Air Montenegro.

Mala balkanska država želi da 2028. postane 28. članica Evropske unije i smatra da je već na ciljnoj ravnini, piše RND. 

"Ova godina predstavlja istorijsku prekretnicu“, poručuje premijer Milojko Spajić. "Zaključićemo pregovore o pristupanju, a parlamenti svih država članica EU, naših partnera, moći će da počnu sa ratifikacijom pristupnog ugovora“, ocjenjuje. 

Nijedna zemlja kandidat nije toliko odmakla u pregovorima sa EU kao Crna Gora. Država na jugoistočnoj obali Jadrana ima svega oko 620.000 stanovnika, članica je NATO-a od 2017. godine, a euro je uvela još 2002. godine. Prije toga zvanična valuta bila je njemačka marka.

Sada se i Brisel priprema za mogući ulazak Crne Gore. Zapošljavaju se službenici koji govore crnogorski jezik, dok pravna služba traži asistente koji bi pomagali u izradi pristupnog ugovora i prevođenju pravnih propisa.

Evropski poslanik Marjan Šarec, koji u Evropskom parlamentu prati napredak Crne Gore, smatra da je visoki tempo koji je postavila vlada premijera Spajića neophodan.

"Ove godine Vlada mora da sprovede što je moguće više reformi, jer se naredne godine održavaju izbori, a izborna kampanja će sve ostalo potisnuti u drugi plan“, kaže Šarec za RND.

"Pozitivno gledam na mogućnost da Crna Gora postane članica 2028. godine“, kaže evropska komesarka za proširenje Marta Kos.

Do sredine jula već je bilo zatvoreno 18 od ukupno 33 pregovaračka poglavlja, u okviru kojih se zakoni i pravni akti usklađuju sa pravom EU. Posljednja su zatvorena poglavlja koja se odnose na politiku konkurencije i carinsku uniju.

"Za kompanije koje žele da ulažu u Crnu Goru to znači da će poslovati prema pravilima koja su identična onima u ostatku EU“, kaže Kos. Posljedica će biti manje administracije, manje papirologije i manje kontrola na granicama.

"Crna Gora marljivo radi na svakom pregovaračkom poglavlju“, kaže premijer Spajić. Od preostalih 15 poglavlja, prema njegovim riječima, sva su već 90 odsto završena, dok su neka u potpunosti sprovedena i proslijeđena Evropskoj komisiji na provjeru". 

Njegova poruka je jasna: kada šefovi država i vlada na jesenjem samitu EU budu razgovarali o članstvu Crne Gore, ništa ne bi trebalo da stoji na putu tom cilju.

Međutim, koliko god premijeru članstvo u EU izgledalo blizu, pred Crnom Gorom su još neke posebno osjetljive reforme. Među njima su prije svega borba protiv organizovanog kriminala i korupcije.

Tokom 1990-ih i 2000-ih u Crnoj Gori postojale su brojne kriminalne strukture, kaže evropski poslanik Šarec.

"Teško je protiv toga djelovati preko noći“, navodi. 

Mnogi tužioci, sudije i drugi visoki predstavnici pravosudnog sistema bili su uhapšeni. Međutim, transformacija sistema zahtijeva vrijeme, dodaje RND. 

U Briselu bi spor mogao nastati i oko novca. Prema procjenama Evropske komisije, članstvo Crne Gore koštalo bi budžet EU oko 3,2 milijarde eura u periodu od 2028. do 2034. godine.

U odnosu na budžet EU vrijedan više hiljada milijardi eura, riječ je o relativno malom iznosu. Ipak, još nije jasno kako će ti troškovi biti finansirani i gdje će biti potrebno uštedjeti.

Zvaničnici Evropske komisije razmatraju mogućnost da se sredstva iz razvojnog programa "Globalna Evropa“, namijenjena regionalnom razvoju i poljoprivredi u Crnoj Gori, iskoriste za finansiranje dijela troškova. Na taj način nastojalo bi se spriječiti da druge članice EU budu finansijski oštećene pristupanjem Crne Gore.

Jedan visoki zvaničnik EU ističe ekonomske koristi za Evropu i navodi da bi "članstvo Crne Gore koštalo manje od jednog eura po građaninu EU godišnje“.

Centar za evropsku politiku (CEP) u jednoj analizi procjenjuje da bi taj iznos mogao biti još manji – svega 27 centi.

"Crna Gora definitivno neće biti veliki teret“, uvjerava premijer Spajić. „Naprotiv, definitivno ćemo biti dobitak za EU u prethodno veoma nestabilnom regionu“, dodaje. 

Crna Gora bi članstvom u EU postala neto korisnik, odnosno dobijala bi više novca iz budžeta EU nego što bi kroz nacionalni doprinos u njega uplaćivala.

Evropski poslanik Šarec apeluje na vlade država članica.

"Građani Crne Gore sa velikim entuzijazmom očekuju članstvo, jer neke od prednosti već sada osjećaju“, ističe.

Važno je, kako kaže, da ti ljudi ne budu razočarani.

"Ne smijemo protivnicima u Moskvi i Beogradu, koji žele da spriječe članstvo Crne Gore u EU, davati municiju“, ukazuje. 

Crnogorska Vlada se nada da će do kraja godine biti završeni pregovori o pristupanju i da će uspjeti da ubijedi lidere država članica EU da podrže članstvo Crne Gore.

Nakon toga potrebno je izraditi pristupni ugovor i ratifikovati ga u nacionalnim parlamentima država članica. Sama ratifikacija, prema procjenama evropskih diplomata, traje najmanje dvije godine.

Ukoliko bi se, međutim, neki od nacionalnih parlamenata usprotivio, Crna Gora bi na članstvo u Evropskoj uniji mogla čekati znatno duže, zaključuje RND.