Profesor na Medicinskom fakultetu Univerziteta Crne Gore (UCG), epidemiolog Dragan Laušević, kazao je da je osnovni postulat - sve ono što može da se spriječi razumno bezbjednim mjerama i koje su efikasne sa stanovišta angažmana resursa treba primijeniti.

Foto: YouTube screnehsot/ Ustavni sud Crne Gore

On je pitao šta se dešava ukoliko dođe do masovnog obolijevanja. Pojasnio je da je samo na početku svoje karijere vidio epidemiju malih boginja, nakon čega je uvedena druga doza vakcine.

Laušević je naglasio da je cilj vakcinacije da se za najveći broj bolesti smanji obolijevanje i citirao je šta bi bile posljedice epidemije.

"Zatrpani domovi zdravlja, a imamo djecu koja ne mogu da se vakcinišu i djecu koja imaju druge bolesti, imamo odsustvo djece iz škole, mogući su rijetki smrtni slučajevi, zatrpane poliklinike i dječje bolnice, došlo bi do zatvaranja vrtića kao protivepidemijske mjere...", kazao je.

Laušević je rekao da je jedan broj odraslih primio samo jednu dozu i da dio njih nema antitijela, a upravo odrasli čine procentualno najveci broj oboljelih u Evropi, dok je najveća stopa obolijevanja među odojčadima koje ne možemo da vakcinišemo prije 12. mjeseca.

On je naglasio da su morbili najzaraznija bolest i osoba je najzaraznija četiri dana prije pojave ospi.

"Morbili nisu preteška bolest po pitanju smrtnosti, ali daju veliki broj komplikacija i postavlja se pitanje da li da nam na 1.000 oboljelih umre jedno do troje djece kada imamo djelotvornu i razumno bezbjednu vakcinu", rekao je Laušević.

On je naglasao da su odredbe iznuđena mjera i grubo rečeno krizni menadžment i da se postavlja pitanje da li je odgovorno ukinuti preventivnu mjeru na mjestu gdje se virus može najlakše širiti, u situaciji kada je obuhvat nizak, a već imamo epidemije i slučajeve obolijevanja u regionu.

Sudija Ustavnog suda Predrag Krstonijević pitao je Lauševića, koja bolest, a od koje se štiti vakcinama trenutno nosi najveći epidemiološki rizik.

Laušević je kazao da su najvažnije male boginje, odnosno morbili, zbog lakog širenja virusa među osjetljivom populacijom.

"U vrtićima su kontakti bliži i situacija je nepovoljnija. Morali bi da sprovodimo nepopularne mjere koje podrazumijevaju izdvajanje djece i zatvaranje vrtića, a obolijevali bi i nastavnici. Veliki kašalj je takođe opasan kod odojčadi i djece od dvije do tri godine i to je takođe ozbiljna bolest. Majke, odnosno trudnice, vakcinišu se kako bi se obezbijedila pasivna zaštita djeca dok ne dobiju vakcinu. Imamo difteriju, polio odnosno dječju paralizu, ali nadamo se da ćemo je brzo eliminisati... Nekoliko puta smo bili veoma blizu da je eliminišemo, ali nismo uspijevali... Ta vakcina se miče iz programa ako se iskorijeni bolest. Tetanus nije bolest koja se prenosi, ali je teška bolest, od koje je nekada umiralo mnogo osoba", kazao je Laušević.