Odbor za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje, u saradnji sa Ministarstvom ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, u Velikoj sali Skupštine Crne Gore upriličio je svečanost “Ekološka država Crna Gora – 35 godina kasnije: zatvaranje Poglavlja 27”, saopštili su iz Skupštine Crne Gore.

Foto: Skupština Crne Gore 

Kako navode, svečanost je otvorio predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić, koji je podsjetio da je obilježavanje 35. godišnjice proglašenja Crne Gore za ekološku državu prilika da se vratimo izvornoj poruci Deklaracije i da je pročitamo iz perspektive vremena u kojem živimo, te naveo da je Deklaracija usvojena 20. septembra 1991. godine na sjednici Skupštine Republike Crne Gore na Žabljaku, u doba velikih političkih i društvenih promjena, ali da njena poruka nije bila vezana samo za taj trenutak.

Dodaju da, Mandić je istakao da su njeni autori zapisali da je priroda „izvor našeg zdravlja i inspiracija naše slobode i kulture”, te da te riječi i danas precizno objašnjavaju zašto je odnos prema prirodi državno pitanje.

Poručio je da za Crnu Goru priroda nije dekor, već ona određuje gdje živimo, čime se bavimo, kako čuvamo zdravlje i šta ostavljamo svojoj djeci. Podsjetio je da je prostor Crne Gore mali i raznovrstan, sa planinama i morem, rijekama i jezerima, plodnom zemljom i šumama, te da ono što se na takvom prostoru ošteti često ne može da se nadoknadi, dok ono što se sačuva može da hrani i okuplja generacije. Zato, kako je rekao, godišnjica ne traži samo svečanu riječ, već i pošten odgovor na pitanje u kakvom su stanju vazduh, vode, zemljište i naselja, i da li odluke koje se donose popravljaju ili pogoršavaju to stanje.

“Predsjednik Skupštine je naglasio da Skupština ima posebnu obavezu da o tim pitanjima otvori prostor za ozbiljnu i javnu raspravu, jer odluke o prostoru i prirodnim resursima traju duže od jednog mandata, a njihove posljedice ne prestaju promjenom vlasti. Stoga ekološka politika, kako je istakao, mora biti područje državne odgovornosti i dogovora oko najvažnijih ciljeva.

Govoreći o evropskim integracijama, ocijenio je da se Crna Gora istovremeno nalazi u završnici pristupanja Evropskoj uniji, što je velika prilika da se uredi država, ojačaju institucije i prihvate pravila koja štite zdravlje ljudi i prirodna dobra. Poglavlje 27, naveo je, jedno je od najzahtjevnijih upravo zato što se ne završava u pregovaračkoj dokumentaciji, a njegova stvarna vrijednost vidi se u naseljima bez divljih deponija, u pouzdanom vodosnabdijevanju, čistijem vazduhu i sigurnijem upravljanju otpadom. U Evropsku uniju treba da unesemo najbolju Crnu Goru, rekao je, i to Crnu Goru koja čuva svoje rijeke, šume, jezera i more”, piše u saopštenju.

Mandić je naglasio da Crna Gora mora da se razvija, jer je njenim ljudima potreban siguran posao, pristojna zarada, dobra infrastruktura i mogućnost da budućnost grade u svojoj zemlji. Posebno je apelovao da se čuju lokalne zajednice, jer ljudi koji žive uz rijeku, šumu, jezero ili zaštićeno područje najbolje vide promjene u prostoru, pa se njihovo znanje i interes ne smiju pojaviti tek kada su odluke već donesene. Kako je kazao, ne može se govoriti o kvalitetnom životu tamo gdje ljudi udišu zagađen vazduh, nemaju bezbjednu vodu ili strahuju od požara i poplava, ali ni ekološka politika neće imati trajnu podršku ako zanemaruje rad, socijalnu sigurnost i potrebe porodice.

Mandić je poručio da cilj ostaje Crna Gora slobodnih, srećnih i bogatih ljudi. Slobodnih ljudi, pojasnio je, koji žive u demokratskom društvu u kojem se poštuju njihova prava, dostojanstvo i različitosti; srećnih ljudi koji imaju sigurnost, porodicu, zdravu životnu sredinu i osjećaj da njihova djeca imaju budućnost u svojoj zemlji; i bogatih ljudi, ne samo u materijalnom smislu, iako su plate, kako je naveo, uveliko veće i dodatno će biti uvećane, a obaveza je i još veće penzije i još bolji životni standard.

“Bogatih, dodao je, i čistom vodom, šumama, plodnom zemljom, morem, kulturom i zajedništvom. Prema njegovim riječima, nema istinski bogate države ako su njeni građani okruženi uništenom prirodom, kao što nema ni uspješne ekološke države u kojoj ljudi nemaju posao, perspektivu i pristojan život, pa ta dva cilja moraju ići zajedno.  Klimatske promjene toj obavezi daju novu težinu, jer suše, požari, poplave i toplotni talasi više nisu udaljeni scenariji, već utiču na poljoprivredu, zdravlje, energetiku, saobraćaj i javne finansije. Zato, kako je istakao, priprema za klimatske rizike mora biti ugrađena u prostorno planiranje, izgradnju infrastrukture i rad lokalnih službi, jer je prevencija odgovornija i jeftinija od popravljanja štete nakon svake krize”, stoji u saopštenju.

Ekološka država, kako je zaključio, nije završen projekat koji se jednom proglasi i ostavi iza sebe, već obaveza koju svaka generacija preuzima i potvrđuje svojim odlukama. Sadašnja generacija ima priliku da evropsku integraciju poveže sa obnovom te obaveze i da u Evropsku uniju uđe kao uređena država koja zna vrijednost svog prostora i umije da ga zaštiti.

U uvodnom dijelu obratio se i predsjednik Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje, Dejan Đurović, koji je u svom govoru istakao da je 20. septembra 1991. godine, na sjednici Skupštine održanoj na Žabljaku, usvojena deklaracija kojom je Crna Gora svijetu poslala vizionarsku poruku. “Postali smo prva država koja je u svom ustavu definisala ekološki pravac razvoja”, naveo je Đurović.

Uloga zakonodavne vlasti, kako je kazao, bila je da odrednicu “ekološka država” iz političke deklaracije prenese u pravni poredak, kako zaštita životne sredine ne bi zavisila od dobre volje pojedinca ili trenutnog političkog prioriteta, već da postane trajna obaveza države, privrede, lokalnih zajednica i svakog građanina.

Dodao je da su počeli da se pokreću procesi, zaustavljeni su neki od najgorih ekoloških projekata, i osnaženo je buđenje svijesti o važnosti očuvanja životne sredine. Upravo se poslednje godine, prema njegovim riječima, mogu prepoznati kao godine koje pokazuju da ekologija nije deklarativno, već suštinsko, ekonomsko, pravno i identitetsko pitanje Crne Gore. “Sve ovo smo radili sa jednim jasnim i strateškim ciljem”, poručio je.

 
Đurović je naglasio da se Crna Gora danas sa ponosom nalazi pred samim vratima istorijskog cilja. Očekuje se da će do kraja ove godine u potpunosti biti zatvoreno poglavlje 27, koje je, po priznanju svih domaćih i međunarodnih adresata, najobuhvatnije, najzahtjevnije, najskuplje i najteže poglavlje u pregovaračkom procesu sa Evropskom unijom. Ipak, ni trenutkom zatvaranja

“Poglavlja 27 neće biti kraj parlamentarnog rada u ovoj oblasti. Naprotiv, evropsko članstvo zahtijevaće još snažniji nadzor nad primjenom zakona, stabilno finansiranje ekološke infrastrukture i spremnost da se standardi dodatno unapređuju. Zaključio je da onog trenutka kada proslavimo ispunjenje ovog cilja, dokazaćemo da Crna Gora više ne glumi ekološku državu radi političkih poena, već da to zaista jeste – kroz zakone, institucije i odgovornost prema budućim generacijama”, naznačeno je u saopštenju.

Ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić, osvrnuo se na značaj Dana ekološke države, koji je, kako je istakao, jedan od najljepših datuma u kalendaru Crne Gore.

Ćulafić je naveo da je Crna Gora od donošenja Deklaracije o ekološkoj državi prošla različite periode, među kojima vremenski dominira period takozvane ekonomske tranzicije, ali ipak, dodao je da su metod rada i nova energija pokazali da je resor spreman da detektuje izazove, od sistemskih legislativnih do onih u prostoru, kao i da radi pohvalnom dinamikom.

On je naglasio da je pred državom i društvom još mnogo posla, te da je potrebno opreznim odnosom i radom dovesti do kraja strateški korak zatvaranja najzahtjevnijeg Poglavlja 27, osnažiti administrativne kadrovske kapacitete, pojačati monitoring stanja u životnoj sredini, podići dinamiku međuresorske i međuinstitucionalne saradnje i nastaviti sa započetim ozbiljnim investicionim ulaganjima u infrastrukturu koja štiti životnu sredinu.

Ćulafić je izdvojio rezultate ostvarene u prethodne dvije godine, prije svega vrijednost postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda koja su izgrađena ili se trenutno grade u 10 opština koja iznosi oko 185 miliona eura, dok vrijednost planiranih ulaganja u upravljanje otpadom iznosi oko 120 miliona eura.

“Samo u Pljevljima subvencije Eko fonda koristi preko 2.000 domaćinstava, uklonjeno je 103 divlje deponije, a državna ekološka inspekcija sprovela je preko 4.000 inspekcijskih nadzora. Usvojeno je i preko 15 zakona, 120 podzakonskih akata i 10 strateških dokumenata, očišćeno je preko 300 kilometara državnih puteva, a količina upotrijebljenih plastičnih kesa smanjena je za 70 odsto. Ministar je dodao da je nivo osviještenosti stanovništva o ekologiji porastao na 56 odsto, da oko 75 odsto građana podržava evropski put Crne Gore, a da je 80 odsto stanovnika spremno da mijenja navike radi zaštite životne sredine. Usvojen je predlog ekološke mreže Natura 2000, koja pokriva 44.15 odsto  teritorije, mapirano je 12 putnih pravaca i za njih su izrađene strateške karte buke, a zaštićena je Solana i formiran trajni upravljač nad tim resursom koji se prostire na 15 miliona kvadratnih metara”, ističe se u saopštenju.

Na Environmental Performance Index (EPI) listi Crna Gora je napredovala sa 73. na 55. mjesto u svijetu, što se, uzimajući u obzir promjenu i strogoću nove metodologije, smatra najboljim plasmanom otkako je prati EPI.

Ćulafić je podsjetio i da je prije nekoliko dana usvojena Žabljačka deklaracija, kao plod Trećeg ministarskog sastanka Zelene agende za Zapadni Balkan u okviru Berlinskog procesa, kojim Crna Gora predsjedava ove godine.

” U saradnji sa Delegacijom EU u Crnoj Gori sprovodi se najveća nacionalna ekološka kampanja u istoriji „Čuvaj da te čuva“. Kako je naveo, zaštićena je Sinjajevina i poništena odluka o gradnji vojnog poligona na njoj, Crna Gora je pristupila najstarijem programu EU za životnu sredinu i klimatsku akciju LIFE, čiji budžet iznosi 5,2 milijarde eura, a jedna je od prvih 16 država svijeta koje su usvojile ažurirani NDC 3.0. Povodom Međunarodnog dana životne sredine građanima je podijeljeno 2.000 sadnica i prikupljeno preko 5.000 plastičnih boca, kroz IPA program obezbijeđeno je 48,5 miliona eura za investiranje u oblast ekologije, a po procentu površine pod šumama Crna Gora je prva država u Evropi, kao i po kvalitetu voda. U saradnji sa medijskom kućom „Vijesti“ organizovana je i najveća do sada konferencija o održivosti”, naglašava se u saopštenju.

Ministar je istakao da je najvažnije što se danas može govoriti o konkretnim rezultatima, naročito tokom završne faze ispunjavanja obaveza u Poglavlju 27. Prema njegovim riječima, Evropi dolazi Crna Gora koja ima viziju, znanje i hrabrost da zaštiti gotovo polovinu svoje teritorije, dodajući da je riječ o zemlji prepunoj prirodnih i naslijeđenih bogatstava.

Ćulafić je zaključio da zatvaranje Poglavlja 27 neće biti proglašenje ekološkog savršenstva, već potvrda da je Crna Gora izgradila sistem zaštite životne sredine po visokim evropskim standardima i da je spremna da ga odgovorno, dosljedno i trajno primjenjuje i unapređuje.

Prisutnima se obratio i prof. dr Miloš Babović, koji je istakao da je idejni tvorac i inicijator „Projekta Crna Gora – ekološka država” Dragan Hajduković, doktor fizičkih nauka, astrofizičar i profesor. Njegova ideja je, kako je naveo, prihvaćena od strane vlasti, što je rezultiralo usvajanjem ove istorijske Deklaracije o ekološkoj državi Crnoj Gori.
Babović je podsjetio da je širi koncept od same zaštite prirode kompletan model ekonomskog i društvenog razvoja zasnovan na harmoniji sa prirodom.

Govoreći o svom iskustvu, Babović je, kako dodaju, naveo da je u vrijeme izrade Zakona o životnoj sredini bio imenovan od strane Izvršnog vijeća za predsjednika radne grupe za izradu tog zakona, a da je prethodno rukovodio projektom koji se bavio ovom problematikom. Želja radne grupe bila je da se donese jedinstven Zakon o zaštiti životne sredine, koji bi obuhvatio cio prostor i sve medijume (vazduh, vodu, zemljište, biocenozu) i dao jedinstvene smjernice za cijelu zemlju.

Dodaju i da, govoreći o Deklaraciji o ekološkoj državi Crnoj Gori, istakao je da ona predstavlja saopštenje drugim državama i čitavoj međunarodnoj zajednici, kojim se objašnjavaju namjere i preduzete akcije za budućnost. Deklaracija nema obavezujuću pravnu snagu za one kojima je upućena, već djeluje svojim moralnim i političkim autoritetom. Ugrađena je u preambulu Ustava Crne Gore, u kojoj su sadržane osnovne vrijednosti na kojima je država zasnovana. Specifičnost te preambule, kako je objasnio, jeste naglašavanje činilaca koji su osnovna određenja Crne Gore kao ekološke države – odgovornosti države za očuvanje prirode, zdrave životne sredine i održivog razvoja.

Babović je, kako poručuju,  dodao da je želja da Deklaracija, ugrađena u Ustav, garantuje i posebna prava povezana sa pravom na zaštitu zdravlja, pored zaštite prirodnih resursa, prirodnih dobara, biljnog i životinjskog svijeta i životne sredine uopšte. Prema njegovim riječima, saznanja o stanju i promjenama u prirodi, odnosu društva prema njoj, kao i shvatanja o mogućim putevima i načinima rješavanja ekoloških problema trebalo bi da se razrađuju nakon usvajanja Deklaracije, u skladu s promjenama koje nastaju u prirodi kao posljedica čovjekovog „prisvajanja prirode” proizvodnjom.
Na kraju je poručio da se ekološka svijest ne iscrpljuje samo u kritici ekološke situacije. Ona, kako je zaključio, pretpostavlja, pored saznanja o stanju društva i prirode i uzrocima tog stanja, i saznanje o potrebi zaštite prirode i sprječavanja daljeg narušavanja njenih vrijednosti, kako bi se očuvao „okvir života” čovjeka.

“Događaj je okupio predstavnike međunarodnih i državnih institucija i nevladinog sektora, kojima je bio upućen poziv za učešće. Svečanost je predstavila priliku da se, tri i po decenije nakon Deklaracije o ekološkoj državi, sagleda ostvareni put Crne Gore u oblasti zaštite životne sredine, kao i značaj zatvaranja Poglavlja 27 u pregovorima o pristupanju Evropskoj uniji”, zaključuje se u saopštenju.