Predsjednica Ustavnog suda Crne Gore Snežana Armenko poručila je danas, na otvaranju međunarodne konferencije „O Ustavu, državi i demokratiji“ u Tivtu, da Crna Gora ulazi u period u kojem će se njena ustavna tradicija sve snažnije preplitati sa evropskim pravnim poretkom, te da Ustavni sud mora ostati snažan, nezavisan i spreman da zaštiti prava građana u novom pravnom okviru.

Foto: Ustavni sud

Kako je saopšteno iz Ustavnog suda, konferencija, koja se održava od 1. do 3. oktobra, organizovana je povodom obilježavanja 20 godina ustavnosti u nezavisnoj Crnoj Gori i okupila je vrh evropskog ustavnog i najvišeg sudstva - predsjednike i potpredsjednike ustavnih i najviših sudova evropskih država, sudije Suda pravde Evropske unije, predstavnike Evropskog suda za ljudska prava i Venecijanske komisije, kao i predstavnike ustavnih sudova zemalja Zapadnog Balkana.


Otvarajući konferenciju, Armenko je podsjetila da crnogorska ustavna tradicija traje 120 godina i da Ustav, uprkos promjenama vremena i političkog okruženja, ostaje osnovna granica svake vlasti.


„Kako tada, tako i danas, nakon 120 godina, Ustav ostaje temeljni štit građanina i ograda svake vlasti“, poručila je Armenko.

Istakla je da Ustavni sud, kao ultimativni čuvar Ustava i njegov prvopozvani tumač, ima posebnu odgovornost da tu granicu štiti nepristrasno, odgovorno i u skladu sa najvišim standardima ustavnosti, demokratije i vladavine prava.



Prema njenim riječima, približavanje članstvu u Evropskoj uniji otvara nova i složena ustavnopravna pitanja, jer će članstvo Crnu Goru uvesti u pravni poredak u kojem se nacionalno i evropsko pravo svakodnevno prepliću.



„Buduća članica mora biti sposobna ne samo da usvaja evropska pravila i znanja, već i njene institucije moraju biti sposobne da primjenjuju i štite pravne principe i osnovna prava unutar zajedničkog evropskog prostora“, kazala je Armenko.



Ona je naglasila da Ustav mora biti stabilan, ali ne i nepomičan, te da je zadatak Ustavnog suda da ga tumači u dobroj vjeri i u skladu sa savremenim društvenim okolnostima, čineći ga, kako je rekla, „ustavnim pravom u akciji“.



„U ostvarenju tog cilja, uloga Ustavnog suda je uloga neimara, graditelja, koji ideje pretače u realizaciju ustavnih principa, stvarajući društvo u kome će svaka vlast biti odgovorna i ograničena u interesu građana kao nosilaca suvereniteta“, poručila je Armenko.



Govoreći o rezultatima Suda, navela je da se, prvi put od uvođenja ustavne žalbe u crnogorski pravni sistem 2007. godine, u radu Ustavnog suda nalaze samo ustavne žalbe podnijete tokom prethodne i tekuće godine, dok njihovo prosječno trajanje iznosi 11 mjeseci.



„Riješeni predmet nije samo brojka. Iza svakog predmeta je čovjek, njegovo pravo, njegova sloboda i njegovo povjerenje u instituciju“, kazala je Armenko.



Dodala je da je Sud u prethodnom periodu napravio značajan iskorak i u otvorenosti i transparentnosti rada, naglašavajući da transparentnost i nezavisnost ustavnog sudstva nijesu suprotstavljeni principi, već da se međusobno podržavaju.



Poseban dio obraćanja posvetila je pitanju mogućih ustavnih promjena na putu ka članstvu u Evropskoj uniji.



„Da li česte ustavne promjene slabe vjeru u Ustav ili doprinose jačanju demokratije? Da li se siječe žila ili pušta novo korijenje?“, upitala je Armenko, ukazujući na potrebu da se pronađe ravnoteža između ustavnog kontinuiteta i prilagođavanja evropskom pravnom poretku.



Poručila je da ne postoji jedinstveni ustavni model članstva u Evropskoj uniji, ali da evropske države dijele zajedničku posvećenost demokratiji, vladavini prava, nezavisnosti sudstva, efikasnoj zaštiti osnovnih prava i poštovanju evropskog pravnog poretka.



„Ustavni sud Crne Gore pokazuje da je institucionalno i ustavno spreman da preuzme odgovornosti članstva; spreman da štiti prava svojih građana kao građana Evropske unije, ali i svih drugih građana Evropske unije, i spreman da doprinese zaštiti zajedničkih pravnih i demokratskih vrijednosti na kojima je Unija izgrađena“, zaključila je Armenko.