Crna Gora je u avgustu zabilježila najnižu stopu registrovane nezaposlenosti od kada se vodi ova statistika – 7,4 odsto. Direktor Zavoda za zapošljavanje Crne Gore David Perčobić ocjenjuje da ovaj rezultat, zajedno sa rastom zarada i najavljenim Euro modelom koji će se primjenjivati od januara 2027. godine, predstavlja važnu promjenu za crnogorsko tržište rada.

Foto: Zavod za zapošljavanje Crne Gore

„Rezultati koje danas imamo nijesu došli preko noći. Prije manje od dvije godine stopa registrovane nezaposlenosti bila je iznad 11 odsto, a danas je na istorijskom minimumu od 7,4 odsto. Pri tome, na evidenciji Zavoda nalaze se i lica koja se prijavljuju radi ostvarivanja određenih socijalnih prava, kao i lica starija od 66 godina. Kada posmatramo kategoriju ljudi koji su stvarno aktivni na tržištu rada i traže zaposlenje, jasno je koliko se struktura nezaposlenosti promijenila“, kazao  je Perčobić.

Prema njegovim riječima, najavljene promjene kroz Euro model mogu dodatno uticati na tržište rada, posebno kada je riječ o motivaciji za rad i zadržavanju ljudi u Crnoj Gori.

„Suština je jednostavna – rad mora biti konkurentniji i isplativiji od pasivnog statusa. Ako imamo sistem u kojem se rad više vrednuje, uz istovremeno smanjenje poreskog opterećenja na rad, stvaramo bolje uslove i za zaposlene i za poslodavce. To je iz ugla Zavoda veoma važno, jer je naš cilj da što veći broj ljudi bude aktivan na tržištu rada“, naveo je Perčobić.

Vizija koja mijenja tržište rada

Perčobić ocjenjuje da se rezultati koje danas bilježi tržište rada moraju posmatrati i u kontekstu ekonomskih reformi sprovedenih u prethodnom periodu.

„Kao direktor Zavoda za zapošljavanje, na rezultate ekonomskih politika gledam prije svega kroz ono što one znače za tržište rada – koliko ljudi radi, koliko je nezaposlenih, kakva je potražnja poslodavaca i koliko su građani motivisani da ostanu aktivni na tržištu rada. U tom smislu, smatram da su reforme koje je pokrenuo premijer Milojko Spajić, počev od programa Evropa sad, preko Evropa sad 2, pa do najavljenog Euro modela, napravile značajan pomak u vrijednovanju rada u Crnoj Gori“, rekao je on.

Prema njegovim riječima, kontinuitet tih politika važan je i za institucije koje direktno rade sa nezaposlenima i poslodavcima.

„Evropa sad je donijela značajan rast minimalnih zarada, Evropa sad 2 dodatno je otvorila pitanje vrednovanja znanja i kvalifikacija, dok Euro model donosi novi korak kroz dalje povećanje zarada i smanjenje poreskog opterećenja na rad. Iz ugla Zavoda, najvažnije je da svaka od tih promjena doprinese tome da rad bude više vrednovan, da se smanjuje nezaposlenost i da ljudi imaju veći motiv da svoje znanje i rad ulože u Crnoj Gori“, istakao je Perčobić.

Prema njegovim riječima, što je nezaposlenost niža, to su izazovi složeniji.

"Danas više ne govorimo samo o tome kako zaposliti čovjeka, već kako obezbijediti kvalitetan posao, odgovarajuće vještine i bolju povezanost obrazovanja i privrede. Zato je važno da ekonomske reforme prati i reforma institucija tržišta rada. Zavod je spreman da preuzme svoj dio odgovornosti“, naveo je on. 

Više zaposlenih mijenja i ulogu Zavoda

Perčobić smatra da se promjene na tržištu rada već direktno odražavaju na način rada Zavoda za zapošljavanje. On kaže da Zavod više ne može biti institucija koja se dominantno bavi evidencijom nezaposlenih.

"Naša uloga mora biti mnogo šira – da građaninu pomognemo da pronađe posao, da razvije znanja i vještine koje tržište traži, a poslodavcu da pronađe odgovarajućeg radnika. Kada se nezaposlenost smanjuje, naš fokus se prirodno pomjera sa administriranja nezaposlenosti na razvoj ljudskih potencijala“, rekao  je Perčobić.

Kako dodaje, upravo zbog toga Zavod prolazi kroz jednu od najvećih transformacija od svog osnivanja.

„Uvođenjem novog informacionog sistema eMplois, digitalizacijom usluga, razvojem mogućnosti online komunikacije sa korisnicima i usklađivanjem sa evropskim standardima kroz EURES mrežu i ESCO klasifikaciju zanimanja, mijenjamo način na koji građani i poslodavci komuniciraju sa Zavodom. Želimo da usluga bude dostupna, efikasna i jednako kvalitetna, bez obzira na to da li građanin dolazi u biro rada u Podgorici, Ulcinju, Pljevljima ili bilo kojem drugom gradu“, objšnjava Perčobić.

Fokus na ljude koji teže dolaze do zaposlenja

Prema riječima Perčobića, pad ukupne nezaposlenosti ne znači da su svi izazovi na tržištu rada riješeni.

„Naša odgovornost sada je još veća. Moramo se posebno posvetiti ljudima koji teže ulaze ili se vraćaju na tržište rada – dugoročno nezaposlenima, ženama, licima sa nižim kvalifikacijama, korisnicima materijalnog obezbjeđenja, kao i mladima koji tek ulaze u svijet rada. Za njih su savjetovanje, obuke, prekvalifikacije, dokvalifikacije i direktno povezivanje sa poslodavcima od presudnog značaja“, kazao  je Perčobić.

Posebno mjesto, dodaje, ima program Garancija za mlade.

„Podaci o kretanju nezaposlenosti mladih ohrabruju. Stopa nezaposlenosti mladih od 15 do 24 godine smanjena je sa 21,5 na 10,5 odsto za godinu dana. To je značajan rezultat, ali i obaveza da nastavimo dalje. Garanciju za mlade širimo na cijelu državu upravo zato što želimo da svaki mladi čovjek dobije pravovremenu podršku – bilo kroz zaposlenje, obrazovanje, obuku ili drugu aktivnu mjeru“, rekao je on. 

Dobit za radnike i poslodavce

Govoreći o uticaju Euro modela na privredu, Perčobić ističe da je važno posmatrati istovremeno i stranu zaposlenih i stranu poslodavaca.

„Poslodavcu je potreban kvalitetan i motivisan radnik, a radniku je potreban posao koji mu omogućava dostojan život. To nije suprotstavljen interes. Naprotiv, dugoročno konkurentna privreda može se graditi samo ako imamo kvalitetna radna mjesta i produktivne zaposlene“, ističe Perčobić.

On podsjeća da su poslodavci Zavodu tokom prethodne godine prijavili više od 23.000 slobodnih radnih mjesta.

„To je veoma važan podatak. On pokazuje da problem više nije samo u nedostatku radnih mjesta, već sve više u usklađivanju ponude i tražnje – odnosno u tome da imamo radnika sa odgovarajućim znanjima i vještinama za poslove koji su dostupni. Upravo tu vidimo jednu od ključnih uloga Zavoda u narednom periodu“, rekao je on.

Zarade i uslovi rada važni za zadržavanje ljudi

Perčobić smatra da rast zarada treba posmatrati i kroz prizmu dugoročnog zadržavanja radne snage u Crnoj Gori.

„Kada govorimo o mladima i njihovom ostanku u Crnoj Gori, plata je samo jedan dio priče, ali veoma važan. Ljudi žele perspektivu, mogućnost profesionalnog razvoja, sigurnost i kvalitet života. Ako želimo da zadržimo ljude koji su se obrazovali u Crnoj Gori, moramo stvarati tržište rada na kojem njihovo znanje ima vrijednost. Naš cilj nije samo da smanjimo broj nezaposlenih na evidenciji. Naš cilj je da povećamo broj ljudi koji rade, razvijaju svoje kompetencije i mogu samostalno da grade svoju budućnost. To je suština moderne politike tržišta rada“, poručuje Perčobić.

Kontinuitet reformi važan za tržište rada

Direktor Zavoda ocjenjuje da rezultate na tržištu rada treba posmatrati u kontekstu šireg ekonomskog i reformskog procesa.

„Promjene koje su sprovedene posljednjih godina, uključujući povećanje minimalnih zarada, reforme poreskog sistema i mjere usmjerene na povećanje zaposlenosti, imale su direktan uticaj na tržište rada. Iz ugla institucije koju vodim, važno je da se taj reformski pravac nastavi, uz stalno praćenje efekata i prilagođavanje mjera stvarnim potrebama građana i privrede“, rekao je on.

Perčobić je istakao saradnju sa Ministarstvom rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga.

„Sa ministarkom Naidom Nišić i Ministarstvom imamo kontinuiranu saradnju na reformama koje su važne za tržište rada. Zavod ne može sam da odgovori na sve izazove. Potrebna je koordinacija institucija, poslodavaca, obrazovnog sistema i socijalnih partnera. Samo tako možemo graditi tržište rada koje odgovara potrebama građana i ekonomije“, kazao je Perčobić.

Posebno važnim Perčobic smatra i činjenicu da je Zavod za zapošljavanje Crne Gore akreditovan za apsorpciju sredstava Evropske unije, uključujući sredstva Evropskog socijalnog fonda.

„Akreditacijom Zavoda za apsorpciju EU sredstava, posebno u okviru Evropskog socijalnog fonda, otvara se nova dimenzija za podršku politikama tržišta rada. Dok Euro model donosi rast zarada i dodatno vrednuje rad, evropska sredstva nam omogućavaju da paralelno ulažemo u ono što je u nadležnosti Zavoda – u znanja i vještine ljudi, obrazovanje, obuke i aktivne mjere zapošljavanja. Na taj način stvaramo uslove da građani budu spremni za radna mjesta koja se otvaraju i koja postaju sve konkurentnija. Euro model podstiče tražnju za kvalitetnim i bolje plaćenim radom, a Zavod kroz sredstva EU priprema i osposobljava ljude da na tu tražnju odgovore“, rekao je on.

Zavod spreman za novu fazu

Na pitanje kako vidi Zavod u narednom periodu, direktor odgovara on je kazao da Zavod vidi kao savremen javni servis tržišta rada – instituciju koja poznaje potrebe poslodavaca, razumije potencijal svakog čovjeka i koristi podatke i savremene tehnologije da ih što bolje poveže.

"Euro model i promjene koje dolaze dodatno će ubrzati taj proces. Naš zadatak je da budemo spremni i da građanima i privredi pružimo konkretnu podršku“, kazao je on.

Kako zaključuje, istorijski nizak nivo nezaposlenosti predstavlja razlog za zadovoljstvo, ali ne i za opuštanje.

„Kada dođemo do ovako niske stope nezaposlenosti, svaki naredni korak je teži, ali je i važniji. Sada moramo da radimo na kvalitetu zaposlenosti, produktivnosti, vještinama i uključivanju onih koji su još uvijek van tržišta rada. Euro model vidim kao nastavak pravca koji je već pokazao rezultate na tržištu rada. Na nama u Zavodu je da taj novi ambijent pretvorimo u više zaposlenih, bolje povezivanje ljudi i poslova i još efikasniju podršku onima koji su i dalje van tržišta rada“ zaključio je Perčobić.