Vlada Crne Gore utvrdila je amandmane na Ustav Crne Gore kojima se preciziraju pravila o provjeri integriteta kandidata za mandatara i članove Vlade, postupak predlaganja mandatara, kao i obaveze u pogledu dostavljanja i objavljivanja rezultata provjere integriteta.

Foto:Vlada rne Gore/ Đorđe Cmiljanić 

Predloženim izmjenama člana 103 Ustava propisuje se da se provjera integriteta sprovodi prije predlaganja mandatara i kandidata za članove Vlade, radi utvrđivanja mogućih rizika od sukoba interesa i preduzimanja mjera za njihovo otklanjanje, u skladu sa zakonom.

Amandmanom je predviđeno da kandidat koji odbije da učestvuje u postupku provjere integriteta, kao i kandidat kod kojeg se utvrdi postojanje rizika od sukoba interesa koji nije otklonjen na način propisan zakonom, ne može biti predložen za mandatara, odnosno za člana Vlade.

Predviđena je i obaveza objavljivanja rezultata provjere integriteta, kako bi Skupština Crne Gore te informacije imala na raspolaganju prilikom odlučivanja o izboru Vlade.

Predloženim amandmanom precizira se da predsjednik Crne Gore predlaže mandatara u roku od 30 dana od dana konstituisanja Skupštine, nakon što bude sprovedena provjera integriteta kandidata za mandatara.

Uz predlog za određivanje mandatara, predsjednik države dostavlja Skupštini rezultate provjere integriteta kandidata. Skupština je dužna da te rezultate objavi i uzme u obzir prilikom odlučivanja o izboru Vlade.

Amandmanom se predviđa i obaveza mandatara da, prilikom predstavljanja programa i predlaganja sastava Vlade u Skupštini, dostavi rezultate provjere integriteta kandidata za članove Vlade.

I te rezultate Skupština objavljuje i uzima u obzir prilikom odlučivanja o izboru Vlade.

Predloženim tekstom zadržava se postojeće ustavno rješenje prema kojem mandatar u Skupštini iznosi program i predlaže sastav Vlade, a Skupština istovremeno odlučuje o programu mandatara i predlogu za sastav Vlade.

U obrazloženju amandmana navodi se da se predloženim rješenjem postupak prethodne provjere integriteta uređuje potpunije, uz preciziranje pravnih posljedica njenog ishoda u postupku predlaganja i izbora Vlade.

Kako je navedeno, provjera integriteta treba da omogući prepoznavanje situacija u kojima bi lični, privatni ili drugi interesi mogli uticati na nepristrasno i odgovorno obavljanje najviših izvršnih funkcija.

 
Obrazloženjem se ističe da samo utvrđivanje rizika od sukoba interesa ne predstavlja automatsku prepreku za kandidaturu. Prepreka za predlaganje kandidata nastupa ukoliko utvrđeni rizik nije otklonjen primjenom mjera propisanih zakonom.

Na taj način, prema obrazloženju, prednost se daje upravljanju i otklanjanju utvrđenih rizika, dok nemogućnost kandidature nastupa u slučaju kada rizik nije otklonjen u skladu sa zakonom.

Istovremeno, predloženim amandmanom jasno se utvrđuju posljedice odbijanja učešća u postupku provjere integriteta, kao i postojanja neotklonjenog rizika od sukoba interesa.

Zakonom bi se detaljnije uredili postupak provjere, kriterijumi i mjere za otklanjanje utvrđenih rizika.

Bez izbora za predsjednika i člana Vlade nakon pravosnažne osude za koruptivno krivično djelo
Jedna od odredbi predloženog amandmana propisuje da za predsjednika i člana Vlade ne može biti izabrano lice koje je pravosnažno osuđeno za krivično djelo sa elementom korupcije.

U obrazloženju se navodi da se time uspostavlja jasna ustavna prepreka za izbor takvih lica na najviše funkcije izvršne vlasti, uz afirmisanje načela zakonitosti, odgovornosti i integriteta u obavljanju javnih funkcija.

Predlagač obrazlaže da je formulacija „krivično djelo sa elementom korupcije“ odabrana imajući u vidu svrhu ove odredbe, koja se odnosi na integritet kandidata prije izbora za predsjednika ili člana Vlade.

Kako se pojašnjava, kandidat je prije kandidature mogao obavljati funkcije ili djelatnosti izvan javnog sektora i biti pravosnažno osuđen za koruptivno krivično djelo koje nije svrstano u grupu krivičnih djela protiv službene dužnosti.

Kao primjeri takvih djela u obrazloženju se navode primanje mita u privrednom poslovanju i davanje mita u privrednom poslovanju.

U obrazloženju se ukazuje i na razliku između ove odredbe i ustavnih pravila koja se odnose na ograničenje imuniteta. Dok se kod ograničenja imuniteta izuzetak vezuje za krivična djela povezana sa vršenjem javne funkcije predsjednika i članova Vlade, odnosno za krivična djela protiv službene dužnosti, predložena odredba o izboru odnosi se na integritet kandidata i prije stupanja na te funkcije.

U obrazloženju amandmana navodi se da predloženo rješenje neposredno odgovara preporuci GRECO da se prije imenovanja lica na najviše izvršne funkcije sprovodi provjera integriteta radi identifikovanja i upravljanja mogućim rizicima od sukoba interesa.

Takođe se navodi da je rješenje usklađeno sa preporukom Venecijanske komisije da se jasno urede pravne posljedice negativnog ishoda provjere integriteta.

Predlagač ocjenjuje da se predloženim izmjenama unapređuju transparentnost i odgovornost u postupku formiranja Vlade, uz očuvanje ustavnih nadležnosti predsjednika Crne Gore, mandatara i Skupštine.

Cilj amandmana je, kako je navedeno u obrazloženju, da se ustavna norma učini jasnijom i potpunijom, obezbijedi dosljedna primjena obaveze prethodne provjere integriteta i omogući da se o izboru Vlade odlučuje uz uvid u rezultate provjere kandidata i mjere preduzete radi otklanjanja utvrđenih rizika od sukoba interesa.

Predloženim izmjenama člana 103 Ustava propisuje se da se provjera integriteta sprovodi prije predlaganja mandatara i kandidata za članove Vlade, radi utvrđivanja mogućih rizika od sukoba interesa i preduzimanja mjera za njihovo otklanjanje, u skladu sa zakonom.

Amandmanom je predviđeno da kandidat koji odbije da učestvuje u postupku provjere integriteta, kao i kandidat kod kojeg se utvrdi postojanje rizika od sukoba interesa koji nije otklonjen na način propisan zakonom, ne može biti predložen za mandatara, odnosno za člana Vlade.

Predviđena je i obaveza objavljivanja rezultata provjere integriteta, kako bi Skupština Crne Gore te informacije imala na raspolaganju prilikom odlučivanja o izboru Vlade.

Predloženim amandmanom precizira se da predsjednik Crne Gore predlaže mandatara u roku od 30 dana od dana konstituisanja Skupštine, nakon što bude sprovedena provjera integriteta kandidata za mandatara.

Uz predlog za određivanje mandatara, predsjednik države dostavlja Skupštini rezultate provjere integriteta kandidata. Skupština je dužna da te rezultate objavi i uzme u obzir prilikom odlučivanja o izboru Vlade.

Amandmanom se predviđa i obaveza mandatara da, prilikom predstavljanja programa i predlaganja sastava Vlade u Skupštini, dostavi rezultate provjere integriteta kandidata za članove Vlade.

I te rezultate Skupština objavljuje i uzima u obzir prilikom odlučivanja o izboru Vlade.

Predloženim tekstom zadržava se postojeće ustavno rješenje prema kojem mandatar u Skupštini iznosi program i predlaže sastav Vlade, a Skupština istovremeno odlučuje o programu mandatara i predlogu za sastav Vlade.

U obrazloženju amandmana navodi se da se predloženim rješenjem postupak prethodne provjere integriteta uređuje potpunije, uz preciziranje pravnih posljedica njenog ishoda u postupku predlaganja i izbora Vlade.

Kako je navedeno, provjera integriteta treba da omogući prepoznavanje situacija u kojima bi lični, privatni ili drugi interesi mogli uticati na nepristrasno i odgovorno obavljanje najviših izvršnih funkcija.

 
Obrazloženjem se ističe da samo utvrđivanje rizika od sukoba interesa ne predstavlja automatsku prepreku za kandidaturu. Prepreka za predlaganje kandidata nastupa ukoliko utvrđeni rizik nije otklonjen primjenom mjera propisanih zakonom.

Na taj način, prema obrazloženju, prednost se daje upravljanju i otklanjanju utvrđenih rizika, dok nemogućnost kandidature nastupa u slučaju kada rizik nije otklonjen u skladu sa zakonom.

Istovremeno, predloženim amandmanom jasno se utvrđuju posljedice odbijanja učešća u postupku provjere integriteta, kao i postojanja neotklonjenog rizika od sukoba interesa.

Zakonom bi se detaljnije uredili postupak provjere, kriterijumi i mjere za otklanjanje utvrđenih rizika.

Bez izbora za predsjednika i člana Vlade nakon pravosnažne osude za koruptivno krivično djelo
Jedna od odredbi predloženog amandmana propisuje da za predsjednika i člana Vlade ne može biti izabrano lice koje je pravosnažno osuđeno za krivično djelo sa elementom korupcije.

U obrazloženju se navodi da se time uspostavlja jasna ustavna prepreka za izbor takvih lica na najviše funkcije izvršne vlasti, uz afirmisanje načela zakonitosti, odgovornosti i integriteta u obavljanju javnih funkcija.

Predlagač obrazlaže da je formulacija „krivično djelo sa elementom korupcije“ odabrana imajući u vidu svrhu ove odredbe, koja se odnosi na integritet kandidata prije izbora za predsjednika ili člana Vlade.

Kako se pojašnjava, kandidat je prije kandidature mogao obavljati funkcije ili djelatnosti izvan javnog sektora i biti pravosnažno osuđen za koruptivno krivično djelo koje nije svrstano u grupu krivičnih djela protiv službene dužnosti.

Kao primjeri takvih djela u obrazloženju se navode primanje mita u privrednom poslovanju i davanje mita u privrednom poslovanju.

U obrazloženju se ukazuje i na razliku između ove odredbe i ustavnih pravila koja se odnose na ograničenje imuniteta. Dok se kod ograničenja imuniteta izuzetak vezuje za krivična djela povezana sa vršenjem javne funkcije predsjednika i članova Vlade, odnosno za krivična djela protiv službene dužnosti, predložena odredba o izboru odnosi se na integritet kandidata i prije stupanja na te funkcije.

U obrazloženju amandmana navodi se da predloženo rješenje neposredno odgovara preporuci GRECO da se prije imenovanja lica na najviše izvršne funkcije sprovodi provjera integriteta radi identifikovanja i upravljanja mogućim rizicima od sukoba interesa.

Takođe se navodi da je rješenje usklađeno sa preporukom Venecijanske komisije da se jasno urede pravne posljedice negativnog ishoda provjere integriteta.

Predlagač ocjenjuje da se predloženim izmjenama unapređuju transparentnost i odgovornost u postupku formiranja Vlade, uz očuvanje ustavnih nadležnosti predsjednika Crne Gore, mandatara i Skupštine.

Cilj amandmana je, kako je navedeno u obrazloženju, da se ustavna norma učini jasnijom i potpunijom, obezbijedi dosljedna primjena obaveze prethodne provjere integriteta i omogući da se o izboru Vlade odlučuje uz uvid u rezultate provjere kandidata i mjere preduzete radi otklanjanja utvrđenih rizika od sukoba interesa.