Fond za zdravstveno osiguranje tokom 2019. godine isplatio je poslodavcima skoro 5.608.000 za naknade za privremenu spriječenost za rad, odnosno 800.000 eura više u odnosu na planirani budžet za tu oblast zdravstvenog osiguranja.

Foto: Ilustracija, Pixabay

Direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Sead Čirgić kazao je za Dan da zaposleni najčešće odlaze na bolovanja zbog obolijevanja od tumora, duševnih poremećaja, povreda i oboljenja mišićno koštanog sistema.

Čirgić objašnjava da se Fondu za zdravstveno osiguranje veoma rijetko obraćaju poslodavci zahtjevom za opravdanost odobrenog bolovanja.

“Troškovi za naknade za bolovanje u 2019. godini, prema preliminarnim podacima, iznosili su 5.608.339 eura, dok su u 2018. godini bili 5.950.039 eura što je manje za 341.699 eura ili za 5,74 odsto. Za naknade za bolovanja u 2020. godini planirano je 4.100.000 eura, dok je za 2019. godinu bilo predviđeno 4.800.000 eura, što je manje za 700.000 eura. Bolovanja duža od 12 mjeseci su najčešće otvarana zbog dijagnoza: C00-D48 tumori, F00-F99 duševni poremećaji i poremećaji ponašanja, S00-T98 povrede trovanja i posledice djelovanja spoljnih faktora, M00-M99 bolesti mišićno-koštanog sistema i vezivnog tkiva, I00-I99 i bolesti sistema krvotoka”, ističe Čirgić.

On kaže da je Fond propisao postupak ostvarivanja prava na privremenu spriječenost za rad.

“Privremenu spriječenost za rad (bolovanje), novim zakonom odobrava izabrani doktor u trajanju do 30 dana, odnosno prvostepena ljekarska komisija Fonda za zdravstveno osiguranje preko 30 dana. Tokom prijema i obrade zahtjeva za ocjenu opravdanosti daljeg bolovanja od strane komisije stručne službe Fonda vrše kontinuiranu kontrolu odobrenog bolovanja od strane izabranih doktora u dijelu usklađenosti sa zakonom i Pravilnikom. Nakon toga prvostepena ljekarska komisija Fonda, kao stručno tijelo, sastavljeno od tri doktorarazličitih specijalnosti vrši ocjenu i daje nalaz i mišljenje kojim utvrđuje poslednji dan bolovanja ili dan ponovnog javljanja Komsiji”, navodi Čirgić.

Čirgić objašnjava da Fond i domovi zdravlja vrše kontrolu propisivanja privremene spriječenosti za rad.

“Fondu se veoma rijetko obraćaju poslodavci zahtjevom za provjeru osnovanosti odobrenog bolovanja. Ističemo da Fond osnovanost odobrenog bolovanja procjenjuje na osnovu raspoložive medicinske dokumentacije. Takođe, domovi zdravlja vrše kontrolu osnovanosti odobrenih bolovanja preko komisije za kontrolu kvaliteta. Fond kontrolu bolovanja vrši i kroz imenovanje prvostepenih ljekarskih komisija i praćenje njihovog rada”, poručuje Čirgić.

On navodi da je Fond uveo servis e-Naručivanje, a ljekari će odlučivati da li će odobriti navedene zahtjeve osiguranika, ili će jednim klikom pozvati osiguranika da ga posjete radi kontrole ili pregleda.

“Ovaj sistem, međutim, ne isključuje dosadašnji način obezbjeđivanja terapije, doznaka i potvrde, već predstavlja dodatnu i korisnu opciju za obezbjeđivanje brže zdravstvene zaštite”, kaže Čirgić.