Dvije nove studije koje se provode na Međunarodnoj svemirskoj stanici trebale bi pomoći astronautima i ljudima na Zemlji da se bolje odmore tokom noći.

Foto: Ilustracija/ Pixabay.com 

"Je li vam ikada neko rekao da ne koristite telefon prije odlaska u krevet? To je zbog činjenice da plava svjetlost utiče na vaš cirkadijalni ritam, vaš prirodni odgovor na promjene dnevne svjetlosti", navodi se u postu koji je objavljen na ESA-inom profilu društvene mreže X.

Astronaut Evropske svemirske agencije Andreas Mogensen trenutno na ISS-u provodi istraživanje vezano za san, a njegova misija pod nazivom Huginn se zapravo sastoji od dvije studije s ciljem boljeg razumijevanja cirkadijalnog osvjetljenja i spavanja u orbiti.

"Astronauti na ISS-u naprave puni krug oko Zemlje na svakih 90 minuta te dožive 16 izlazaka i zalazaka Sunca svakog dana. Zbog ove 'nezemaljske' rutine astronauti se mogu mučiti da pronađu prirodni dnevni ritam u svemiru. ISS prati GMT vremensku zonu, što pomaže u održavanju dosljednog rasporeda, zajedno s redovnim rutinama buđenja i odlaska na spavanje", navodi se u saopšenju ESA-e.

Cirkadijalni ritmovi su fizički, mentalni i bihevioralni prirodni procesi koji prate 24-satni ciklus i reaguju prvenstveno na svjetlo i tamu. Oni utiču na većinu živih bića uključujući životinje, biljke i mikrobe.

U svemiru su ovi ritmovi izobličeni, što znači da astronauti mogu patiti od nesanice te neadekvatnog i poremećenog sna. Kako bi izbjegao ove posljedice, Mogensen koristi specijalno svjetlo, koje je razvila danska kompanija SADA Space Architects. Sistem se sastoji od specijalne lampe dizajnirane da podržava cirkadijalni ritam astronauta u svemiru.

Uveče, kada Mogensen želi da spava, svijetlo postaje crveno, baš kao i zalazak sunca, dok ujutro postaje plavo simulirajući izlazak sunca tokom vedrog dana.
 
Za studiju koja se odnosi na spavanje u orbiti Mogensen koristi i uređaj za mjerenje postavljen u uhu, koji prati elektoencefalogram (EEG) njegovog mozga. Izum je djelo istraživača s Univerziteta AArhus u Danskoj te im omogućava da procjenjuju njegovu moždanu aktivnost tokom cijele noći.

Istraživači ove dvije studije rade zajedno kako bi prikupili što više podataka i bolje razumjeti san u svemiru, ali i na Zemlji. Rezultati su posebno relevantni za današnje vrijeme jer istraživanja pokazuju da i klimatske promjene ometaju naše obrasce spavanja.

Istraživanje iz 2022. godine je pokazalo da zbog globalnog zagrijavanja čovječanstvo gubi esencijalni san te da je efekt gori kod ljudi iz zemalja u razvoju.

"Naši rezultati pokazuju da san, ključni proces obnavljanja koji je dio ljudskog zdravlja i produktivnosti, može biti degradiran toplijim temperaturama. U svim godišnjim dobima, demografiji i različitim klimatskim kontekstima, toplije vanjske temperature konstantno narušavaju san, a količina gubitka sna progresivno raste kako rastu i temperature", rekao je glavni autor studije Kelton Minor.

Iako ESA-ine studije ne uzimaju u obzir toplije temperature, rezultati bi mogli ponuditi savjete i prijedloge za bolji san, odnosno načine za borbu protiv gubitka sna uzrokovanog toplijom klimom. Budući da se studije provode u ekstremnim svemirskim uslovima, one mogu ponuditi rješenja za nedostatak sna uzrokovan ekstremnim vremenskim prilikama.