Stručnjaci su procijenili da postoji razdoblje od deset godina koje može definisati budućnost svake osobe. 

Foto: Ilustracija, Pixabay

Psychology Today ističe da odluke donijete u razdoblju od 18 do 28 godina nesrazmjerno oblikuju buduću životnu putanju osobe, a greške koje su tada napravljene imaju dugoročne posljedice. Tinejdžeri dobijaju drugu priliku, ali društvo manje oprašta pogrešne odluke u dvadesetima. Većina ljudi u dvadesetima, a ne u tinejdžerskim godinama, skrene s "ispravnog" životnog puta. U dvadesetima se mladi obično upuštaju u najrizičnije ponašanje – opijanje, korišćenje droga, nezaštićeni seks i kriminal.

Najveća greška je prerano odrasti.

Ironično, najgora greška koju mladi čovjek danas može da napravi jeste da prebrzo odraste – prerano se uda, prerano počne da radi puno radno vrijeme, dobije dijete. Savjet koji je imao smisla prije pola vijeka kad se ostatak društva vjenčavao u mladom dobu i počinjao da radi, više se ne primjenjuje na radikalno drugačijem tržištu rada. Umjesto toga, dugotrajno obrazovanje, stažiranje i drugi napori za izgradnju biografije se više isplate.

Danas je rani brak recept za razvod, a odlaganje rađanja i braka povezano je sa stabilnijim porodičnim životom. Naravno, mladi ljudi koji imaju najviše koristi od odloženog odrastanja dolaze iz bogatijih porodica koje mogu da priušte da izdržavaju svoju djecu kroz dvadesete godine. To su godine koje ljudi mogu najbolje da iskoriste kao razdoblje za samootkrivanje, istraživanje i lični rast.

Nasuprot tome, oni kojima nedostaje roditeljska podrška imaju tendenciju da pronađu nesigurne, slabo plaćene poslove i nestabilne veze, opterete se kreditnim karticama i dugovima koje njihovi prihodi ne mogu da izdrže. Tokom dvadesetih godina nejednakosti u savremenom društvu se učvršćuju.

Ovo su kritične životne godine. Naše je društvo s pravom stavilo sve veći naglasak na rano djetinjstvo. Ali ne smijemo da zaboravimo dvadesete, razdoblje kada mladi životi kreću uzlaznom putanjom ili se zatvaraju za neke bolje mogućnosti.