I vjerovatno za nju nikada niste čuli.

Foto: Ilustracija/Pixabay.com 

Ako ste mislili da su zlato i dijamanti skupi, moraćete da preispitate svoj koncept skupog?

Odmah da znate da nisu u pitanju ni namirnice kao što su bijeli tartufi i kavijar?

Najskuplja materija na svijetu zapravo je prah po imenu endoedarski fulereni na bazi atoma azota, koji košta 140 miliona dolara po gramu. Da, dobro ste pročitali.

Naučnici sa Oksforda iz firme Designer Carbon Materials razvili su 2015. godine novi materijal koji bi mogao biti korišćen za izradu nevjerovatno preciznih atomskih satova, koji bi zbog toga mogli biti izuzetno mali. Tipični atomski satovi su veličine sobe.

Atomski satova su dio GPS sistema, a mogućnost izrade minijaturnih satova bi poboljšala ne samo smjernice za rutu već i mogućnost autonomnih automobila, pošto bi tačnost ugrađenih atomskih satova mogla pomoći GPS sistemima da prate lokaciju automobila čak i tamo gdje je GPS signal slab, na primjer kroz tunele, što bi učinilo daljinsku vožnju mnogo bezbjednijom.

Materijal je u osnovi minijaturni kavez atoma ugljenika, sa atomom azota unutra, a firma računa da bi u budućnosti svi naši pametni telefoni mogli sadržati mini atomske satove. Prvi put otkriveni 1985., endoedarski fulereni nastaju zatvaranjem atoma (ne nužno azota) u kavez od 60 atoma ugljenika.

U tim kavezima atomi ugljenika se poređaju na sličan način kao vrhovi fudbalske lopte, odakle dolazi njihov nadimak "bucky balls". Ove zatvorene molekule imaju znatno unaprijeđena fizička i elektronska svojstva u poređenju sa "normalnim".

Ni istraživanje jednog od najskupljih materijala na Zemlji nije bilo jeftino. Naime, 2013. Oksfordski univerzitet je sa dva partnera dobio 1.5 miliona funti istraživačkih dotacija za razvoj proizvodnih metoda "za povećanje proizvodnje endoedarskih fulerena do nivoa grama", piše Index.hr.