Srijeda, 08.05.2024 | 10:17
IZVOR: kolektiv.me

Sala DODEST - Na LiTeritoriji trećeg dana čitanje kratkih priča

Treće večeri LiTeritorije (četvrtak, 9. maj) u programu čitanja učestvovaće svi gosti ovogodišnjeg festivala. Kratke priče čitaće: Srđan Srdić, Alena Begić, Srđan Gavrilović, Tijana Rakočević, Nikola Nikolić, Marina Gudelj i Željko Janković. Program će se održavati u sali DODEST sa početkom u 20 sati.




Foto: KIC "Budo Tomović"

Alena Begić rođena je 1997. godine u Njemačkoj, odrastala u BiH, a živi u Ljubljani, gdje završava magistarske studije iz filozofije i komparativne književnosti. Objavljivala je poeziju i prozu u nekoliko regionalnih zbornika i časopisa. Osvojila je nekoliko nagrada za kratku priču, među kojima su: prva nagrada na 18. međunarodnom literarnom konkursu za kratku priču Lapis Histirae; druga nagrada na Festivalu evropske kratke priče (2020), a iste godine je ušla i u finale 15. međunarodnog konkursa za kratku priču Lapis Histriae. Godine 2021. osvojila je treću nagradu za najbolju „gorku“ priču, koju organizuje Narodna knjižnica Vrbovec. Napisala je i objavila zbirku priča „Dan za ispravljanje“ (2022, Durieux). Pored filozofije i kratkih priča, bavi se i izučavanjem modernih oblika orijentalnog plesa.

Srđan Gavrilović rođen je u Mostaru 1991. godine. Završio je srednju likovnu školu „Gabrijel Jurkić“ na odsjeku grafike. Studirao je jezike, književnost i biznis marketing. Autor je zbirki priča „Ljetne himne“ (Prosvjeta, 2015.) i „Nemoj ići u Anderlecht“ (VBZ, Buybook, LOM, 2022). Nakon pet godina u Belgiji, preselio se u Lajpcig, gdje trenutno živi i radi. Jedan je od osnivača i urednika regionalnog portala za književnost i kulturu Strane.

Nikola Nikolić je rođen 1989. godine u Podgorici. Završio je Fakultet političkih nauka Univerziteta Crne Gore, gdje je odbranio magistarsku tezu o kvislinškim režimima. Objavio je tri romana: „Čvor“ (2011), „Meandar“ (2014) i „Sirene za uzbunu“ (2019), kao i zbirke priča „Atakama“ (2016) i „Posijecite visoko drveće“ (2023). Koautor je knjige „Dnevnik 2020“, sa još petoro autora iz ex yu zemalja (Lana Bastašić, Luiza Bouharaoua, Rumena Bužarovska, Danilo Lučić, Dijana Matković), koja je objavljena u Hrvatskoj, Srbiji i Sjevernoj Makedoniji. Kourednik je knjige „Ko je ko u dijaspori Crne Gore - nauka“ (2013). Priče objavljuje u crnogorskim i regionalnim časopisima i na portalima za književnost. Autor je više desetina književnih kritika i blogova (Glif, Vijesti). Dobitnik je nagrade „Bihorska Venera“ za kratku priču. Priče su mu prevođene na nekoliko evropskih jezika. Zbirka priča „Atakama“ prevedena je na italijanski i makedonski jezik.

U periodu 2017-2019. Nikolić je bio umjetnički direktor Međunarodnog podgoričkog sajma knjiga i obrazovanja. Na portalu Kombinat autor je serijala intervjua s autorima i autorkama iz ex yu regiona. Član je Savjeta Crnogorske kinoteke.

Srđan Srdić rođen je u Kikindi, 1977. godine. Autor je pet romana (Mrtvo polje, Satori, Srebrna magla pada, Ljubavna pesma, Autosekcija), dvije knjige priča (Espirando, Sagorevanja) i knjige eseja (Zapisi iz čitanja). Dobitnik je književnih priznanja Laza Lazarević, Biljana Jovanović, Edo Budiša, kao i stipendije iz Fonda Borislav Pekić. Srdićeve knjige prevedene su na nekoliko evropskih jezika.

Željko Janković rođen je u Pančevu 1983. godine. Objavio je knjigu poezije „Karl Ginter u dvostrukoj ekspoziciji“ 2010. godine (Brankova nagrada, nagrada Aladin Lukač) i knjigu kratke proze „Sumrak na petlji“ 2023. god. Radove je objavljivao u brojnim štampanim i internet časopisima: Nova misao, Kvartal, Hyperborea, Agon, Ulaznica, Severni bunker, Sent itd. Živi i radi u Pančevu.

Marina Gudelj rođena je u Splitu 1988. godine. Diplomirala je Hrvatski jezik i književnost na Sveučilištu u Zadru. Književnim radom bavi se oduvijek za sebe, a javno posljednjih nekoliko godina. Objavljivala je u Zarezu, na Kritičnoj masi, Portalu Strane i u međunarodnom časopisu Alternator. Kratke priče nagrađivane su joj na Kritičnoj masi, FEKP-u i nagradom Prozak (2018) za najbolji prozni rukopis autora/ke do 35 godina starosti. Kao rezultat nagrade Prozak, 2020. izlazi joj zbirka kratkih priča „Fantomska bol“ koja iste godine ulazi u širi izbor za nagradu Fric. Roman „Nedovršena“ izašao je u izdanju Hena. com 2021. godine. Nastoji voditi književni blog Straničnik na kojem objavljuje priče koje (uglavnom) stanu na jednu stranicu. Trenutno piše jedan roman za djecu i radi na svom prvom fantasy romanu. Živi u Splitu, radi u školi, a svoje slobodno vrijeme provodi nepredvidljivo.

Tijana Rakočević, pjesnikinja, esejistkinja, prozna i dramska spisateljica, rođena je 23. 6. 1994. godine u Podgorici. Doktorantkinja je na Filološkom fakultetu u Nikšiću (Odsjek za crnogorski jezik i južnoslovenske književnosti). Objavila je zbirku poezije Sve blistavi kvanti i zbirku kratkih priča Intimus, a u pripremi je i dramski komad Admiral. Njeni radovi – eseji, prikazi, pjesme i priče, prevedeni na desetak svjetskih jezika ili u originalu – mogu se naći u domaćoj i međunarodnoj književnoj periodici. Zamjenica je glavnog urednika u izdavačkoj kući »Fokalizator«.

Godine 2023. proglašena je dobitnicom prestižne nagrade Centralnoevropske inicijative za pisce u usponu (CEI), Crnogorsko narodno pozorište dodijelilo joj je najznačajniju bijenalnu nagradu za dramski tekst u Crnoj Gori (2022), a osvojila je i drugu nagradu na međunarodnom konkursu za najbolju priču evromediteranskog regiona »A Sea of Words«, koji tradicionalno, u saradnji sa Fondacijom »Anna Lindh«, organizuje Evropski institut za Mediteran (Barselona). Takođe, dobitnica je i nagrade za najbolju kratku priču u Crnoj Gori za 2019. godinu, u organizaciji Podgorica art festivala, Nagrade Ministarstva kulture Crne Gore za najbolju kratku priču prijavljenu za IPA projekat HAMLET (Interreg IPA prekogranični program saradnje Italija ‒ Albanija ‒ Crna Gora), prve nagrade na konkursu Instituta »Goethe« iz Zagreba za najbolju pjesmu na temu pitke vode (2021) i treće nagrade na konkursu Američkog ugla za najbolju priču inspirisanu životom i radom američkih književnica (»Granica«, 2021). Autorka je najbolje bihorske priče (2020) i najbolje queer priče regiona (2021). Dobitnica je rezidencijalne stipendije Evropske mreže za književnost »Traduki« za 2022. godinu.

U toku je i filmska ekranizacija njene kratke priče Svrbjeli me prsti / I Was Itching to Write This, čiji scenario i režiju potpisuje crnogorski reditelj Andro Martinović.

Stipendistkinja je Crnogorske akademije nauka i umjetnosti za 2016/17. godinu i bavi se naučnim radom. Bila je saradnica Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, Centra savremene umjetnosti Crne Gore, Muzeja i galerija Podgorice, Univerziteta Crne Gore i Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva Podgorica, a trenutno je zaposlena u Vladi Crne Gore. Članica je Crnogorskog PEN centra.

KOMENTARI (0)

Ostavi komentar

Ostavite komentar

* Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu. "Kolektiv.me" se ne može smatrati odgovornim za napisane komentare. Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama.

OSTALE VIJESTI

Kako spriječiti ljubimca da LAJE na druge pse tokom šetnje

Petak, 31.10.2025 | 20:27

Prekomjerno lajanje čest je problem za mnoge vlasnike i može svakodnevne šetnje učiniti više stresnima nego umirujućima. Dobra vijest je da postoje praktični načini da se to spriječi.

PREMINUO Milan Minjo Perić, crnogorski tekstopisac čije su pjesme dio vječnosti

Nedjelja, 11.05.2025 | 11:44

Najpoznatiji crnogorski tekstopisac Milan Minjo Perić preminuo je u 79. godini poslije kraće bolesti.

Vujović: SNAŽNA PODRŠKA Bugarske evropskom putu Crne Gore i ODLIČNA SARADNJA u oblasti kulture

Petak, 09.05.2025 | 21:03

Bugarska je ovogodišnji počasni gost na 19. Međunarodnom sajmu knjiga i obrazovanja. Snažno podržava Crnu Goru na njenom evropskom putu. Otvaranjem ulice koja nosi ime bugarskog književnika Ivana Vazova otpočeli su i Dani bugarske kulture u Crnoj Gori, organizovani pod pokroviteljstvom potpredsjednice Republike Bugarske Ilijane Jotove.

Joanikije: Treba dodatno UNAPRIJEDITI i PROŠIRITI divnu manifestaciju kakva je Međunarodni podgorički sajam knjiga

Petak, 09.05.2025 | 15:49

Mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije posjetio je danas 19. Međunarodni podgorički sajam knjiga i obrazovanja koji se od 7. do 13. maja održava u sajamskom prostoru TC Big Fashion. Tom prilikom je ukazao na značaj ove kulturne manifestacije.

Vujović: Međunarodni sajam knjiga i obrazovanja VEOMA VAŽAN za ČITALAČKU KULTURU u Crnoj Gori

Srijeda, 07.05.2025 | 19:57

Sajam knjiga je prozor u ono što neka zajednica misli da je vrijedno pamćenja i mjesto iskušenja da li izabrati ono što izaziva, ili samopotvrđuje i zato je Sajam poziv svakome da uđe u svijet misli, osjećanja i pitanja.

Aranitović: Partijsko i rođačko zapošljavanje svoj vrhunac doživljava nakon 30. avgusta

Četvrtak, 13.11.2025 | 12:54

Partijsko i rođačko zapošljavanje, koje svoj vrhunac doživljava nakon 30. avgusta razara društvenu i ekonomsku supstancu, saopštila je odbornica Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Ksenija Aranitović.

Kunc: Pokrećemo novi investicioni talas u Crnoj Gori vrijedan više od 200 miliona eura

Četvrtak, 13.11.2025 | 12:38

U narednim mjesecima u Crnoj Gori pokrećemo investicioni talas vrijedan više od 200 miliona eura. Cilj nam je da ubrzamo investicije koje podržavaju zelenu tranziciju, održivu infrastrukturu i rast malih i srednjih preduzeća u Crnoj Gori - poručuje za Pobjedu Davor Kunc, predstavnik Evropske investicione banke (EIB) za Crnu Goru.

Uhapšen osumnjičeni za trgovinu ljudima, od početka godine otkriveno 23 krivična djela

Četvrtak, 13.11.2025 | 12:33

Policijski službenici u Podgorici uhapsili su T.Đ. (62) zbog sumnje da je počinio krivično djelo trgovina ljudima, dok je od početka godine otkriveno i procesuirano 23 osoba za isto krivično djelo, saopšteno je iz Uprave policije.

REVOLUCIJA u liječenju MOZGA: MIT razvija tehnologiju koja bi mogla promijeniti medicinu

Četvrtak, 13.11.2025 | 12:07

U timu istraživača Massachusetts Institute of Technology (MIT) proteklih šest godina razvija se i kombinuje niz naprednih tehnologija kako bi se stvorila revolucionarna platforma za liječenje širokog spektra neuroloških bolesti i mentalnih poremećaja.

Lažna gatara prevarila ljude za 44 miliona evra

Četvrtak, 13.11.2025 | 12:02

Policija kaže da su bile članovi „veoma sofisticiranog“ udruženja za prevare i pranje novca.

Polaganjem vijenaca na Spomen-kosturnicu počelo obilježavanje Dana oslobođenja Cetinja

Četvrtak, 13.11.2025 | 11:56

Povodom 13. novembra – Dana oslobođenja Cetinja, danas su položeni vijenci na Spomen-kosturnicu, čime je početo obilježavanje praznika Prijestonice. Vijence su položili gradonačelnik Nikola Đurašković, predsjednica Skupštine Prijestonice Milena Vujović i predsjednik Udruženja boraca NOR-a i antifašista Cetinja Borislav Pravilović.

Camaj čestitao Dan oslobođenja Cetinja

Četvrtak, 13.11.2025 | 11:29

Potpredsjednik Skupštine Crne Gore Nikolla Camaj čestitao je 13. novembar - Dan prijestonice Cetinje, gradonačelniku Cetinja Nikoli Đuraškoviću, predsjednici Skupštine prijestonice Cetinje Mileni Vujović i svim građankama i građanima Cetinja.

MJU: Izvještaj Evropske komisije - potvrda ispravnosti reformskog kursa Ministarstva javne uprave

Četvrtak, 13.11.2025 | 11:22

U Izvještaju Evropske komisije o Crnoj Gori za 2025. godinu, konstatovano je da je naša zemlja umjereno spremna i da je ostvarila izvjestan napredak u oblasti reforme javne uprave. Time se potvrđuje da su napori Ministarstva javne uprave, u koordinaciji sa drugim institucijama, dali vidljive rezultate.

Monodrama “Kako postati žena kojoj se sve prašta” u KIC-u

Četvrtak, 13.11.2025 | 11:14

Monodrama „Kako postati žena kojoj se sve prašta” u izvođenju Milice Šćepanović po tekstu Mirjane Ojdanić otvoriće desetu Manifestaciju kamernih dramskih ostvarenja – MAKADO u ponedjeljak, 17. novembra, u sali DODEST, u 20 sati.

Dukaj: Cetinje trajna inspiracija svima koji rade u službi građana

Četvrtak, 13.11.2025 | 10:51

Ministar Javne uprave Maraš Dukaj kazao je da Cetinje, kao simbol crnogorske državnosti, kulture i identiteta, kroz svoju bogatu istoriju, tradiciju i nepokolebljiv duh slobode, ostaje trajna inspiracija svima koji rade u službi građana i razvoja Crne Gore.