Rizik od moždanog udara značajno je veći ako su temperature tokom noći visoke, što, kako svijet postaje topliji, predstavlja potencijalnu opasnost za zdravlje širom planete.

Foto: Ilustracija, Pixabay

Mapiranjem noćnih temperatura u odnosu na broj slučajeva moždanog udara zabilježenih u njemačkom gradu Augsburgu tokom 15 godina, istraživački tim predvođen istraživačkim centrom Helmholc iz Minhena u Njemačkoj, otkrio je statistički značajno povećanje rizika od šloga u ekstremno toplim danima i noćima, pri čemu su osjetljiviji bili stariji ljudi, a posebno žene.

"Željeli smo da razumijemo u kojoj mjeri visoke noćne temperature predstavljaju zdravstveni rizik“, kaže Aleksandra Šnajder, epidemiolog u Helmholcu.

„Ovo je važno, jer klimatske promjene uzrokuju da noćne temperature rastu mnogo brže od dnevnih”, dodaje.

U studiju je bilo uključeno ukupno 11.037 kliničkih slučajeva moždanog udara u Univerzitetskoj bolnici Augsburg od 2006. do 2020. godine. Sveukupno, rizik od moždanog udara se povećavao za sedam procenata tokom noći koje su kategorisane kao „tropske”.

Za potrebe ovog istraživanja, kao tropska noć je određena ona u kojoj je temperatura ostala iznad 14,6 stepeni Celzijusa. Tokom perioda istraživanja, ovakve noći su predstavljale pet procenata najtoplijih noći.

Dokazi o većem broju moždanih udara
Od 2006. do 2012. vruće noći su bile povezane sa dva dodatna moždana udara godišnje, dok su od 2013. do 2020, kada je i porast temperature bio značajniji, vruće noći bile povezane sa 33 dodatna slučaja godišnje.

Istraživači kažu da bi iza statistike mogli da se kriju različiti faktori, uključujući veću šansu za dehidrataciju - za koju je već poznato da povećava vjerovatnoću da će neko pretrpjeti moždani udar. Ograničeni pristup tehnologiji kao što je klimatizacija, takođe, može da igra značajnu ulogu, prenosi Sajens alert.

„Promjene u osnovnim pokretačima cerebrovaskularnog insulta zbog klimatskih faktora, zatim personalnih faktora rizika od moždanog udara, kao i socioekonomskih uslova, mogu da doprinesu povećanju osjetljivosti na noćne toplotne udare tokom vremena“, napisali su istraživači u svom radu objavljenom u European Heart Journal.

Tim koji stoji iza studije nada se da će njihovi nalazi dovesti do poboljšanih preventivnih mjera: da će bolnice planirati dodatno osoblje za vruće noći, dok će najugroženiji pacijenti postati svjesniji rizika.

Prethodne studije su razmatrale različite načine smanjenja gradske toplote i uticaja urbanih toplotnih ostrva u naseljenim područjima noću, uključujući stratešku sadnju drveća. Ako se ne izvrše neke promjene, broj slučajeva bi mogao da nastavi da raste, iako će biti potrebne detaljnije studije u većim grupama i drugim djelovima svijeta, da bi se potvrdila veza između moždanih udara i tropskih noći.

„Naši rezultati jasno pokazuju da su prilagođavanja u urbanističkom planiranju i zdravstvenom sistemu izuzetno važna za smanjenje rizika koje predstavlja porast noćnih temperatura“, kaže Čeng He, epidemiolog iz istraživačkog tima Hemholc.