Vijest da je američki predsjednik demokrata Džo Bajden poslije višenedjeljnog unutarstranačkog pritiska odlučio da se povuče iz predizborne trke stavila je tačku na priču koja je, uz atentat na republikanca Donalda Trampa, bila glavna tema u američkoj javnosti posljednjih nedjelja. Istovremeno, Bajdenova odluka je otvorila pitanje da li će ga na mjestu predsedničkog kandidata zamijeniti Kamala Haris, aktuelna potpredsjednica Sjedinjenih Država, kao i da li demokrate imaju dovoljno vremena da reorganizuju kampanju i povećaju šanse za pobjedu u novembru, piše Glas Amerike VoA.

Foto: YouTube screenshot/ABC News

Bajden je, poslije objavljivanja odluke o povlačenju, ubrzo podržao Haris za predsjedničku kandidatkinju demokrata, a to su do nedjelje veče uradile i mnogi drugi uticajni pripadnici stranke.

Stručnjaci sa kojima je Glas Amerike razgovarao navode da je Bajden mogao i drugačije da „tempira“ konačnu odluku o pojavljivanju na glasačkom listiću, kao i da očekuju još intenzivniju kampanju narednih mjeseci, ali i da bi šansu u Demokratskoj stranci sada mogla da dobiju nova lica.

„Proteklih nedjelja se postepeno pojačavao pritisak na predsjednika, od članova njegove stranke, ljudi iz Predstavničkog doma, senatora, guvernera, članova drugih institucija. Odluci su doprinijele i ankete koje ne samo da su pokazivale da Bajden zaostaje za Trampom na nacionalnom nivou i u ključnim državama već, podjednako važno, da je većina demokratskih glasača došla do tačke da želi da se on povuče iz trke“, kazao je za Glas Amerike Alan Abramovic, počasni profesor političkih nauka na Univerzitetu Emori u Atlanti.

Bajden je u pismu, objavljenom na društvenoj mreži X, naveo da će ostati predsjednik i glavnokomandujući do kraja mandata u januaru 2025. godine i da će se obratiti naciji tokom nedjelje. Haris, bivša senatorka i sekretarka za pravosuđe Kalifornije, u saopštenju je navela da joj je čast što ima Bajdenovu podršku i da joj je namjera da “zasluži i osvoji” nominaciju demokrata.

„Većina demokratskih vjerovatnih alternativnih kandidata će podržati Haris, kao znak dobre volje. Međutim, iza zatvorenih vrata – ako bude značajnog neslaganja u pogledu toga da li ona može da pobijedi ili ako bude saglasnosti da ne može da pobijedi ili da vjerovatno ne može, onda ćete vidjeti tajne napore nekih, naročito guvernera, da ponude svoje kandidature. Narednih nekoliko dana će biti ključno kada je riječ o tome koliko će demokratski zvaničnici i donatori stati iza Haris“, rekao je za gruzijski servis Glasa Amerike Geri Šmit, viši saradnik u konzervativnom Institutu Američko preduzetništvo.

Za Čarlsa Kapčana, višeg saradnika u vašingtonskom Savjetu za međunarodne odnose (CFR), Bajdenova odluka je „hrabra, teška, ali i neophodna“, jer se povećavao pritisak članova stranke i donatora, a pitanje njegovih godina dominiralo je vijestima.

„Moja pretpostavka je da će se, pošto je Bajden podržao, Haris pojaviti kao nova predsjednička kandidatkinja. Ona će izabrati guvernera jedne od ključnih država da joj bude kandidat za potpredsjednika. To će biti ratifikovano na Demokratskoj konvenciji. A nas čeka trka ka novembru“, objašnjava Kapčan.

On ocjenjuje da će kampanja sada postati „sve žešća i da će države koje su možda čvrsto bile u Trampovoj koloni sada da se vrate u neizvjesnu“.

Foto: Youtube screenshot/60 Minutes

Kapčan smatra i da slijedi borba republikanaca i demokrata za neodlučne birače, pogotovo u ključnim državama poput Mičigena, Viskonsina i Pensilvanije, uz ocjenu da je republikanac Donald Tramp to najavio izborom senatora iz Ohaja Džej Di Vensa za potpredsjedničkog kandidata.

„Amerikanci sada imaju dobar, jasan izbor pred sobom. Vens i Tramp, mnogo više su neoizolacionisti. Demokrate, bez obzira ko završi na listiću, mnogo su više internacionalističke, za savezništvo, za Ukrajinu. A sada mislim da ćemo vidjeti jednu vrstu žestokog, direktnog takmičenja koje Amerikanci zaslužuju“, smatra Kapčan.

Uprkos zabrinutosti demokrata da nema mentalne kapacitete za drugi mandat, te sve većem zaostatku u anketama za Trampom, Bajden je do jučerašnjeg saopštenja insistirao da će ostati u trci. Prema izvoru, na koji se poziva Rojters, Bajden je u subotu uveče rekao saradnicima da planira da ostane u trci, da bi promijenio mišljenje u nedjelju popodne.

Za En Danehi, profesorku strateške komunikacije Bostonskog univerziteta, Bajdenova odluka je bila neizbježna, ali smatra da je za Demokratsku stranku loše to što su unutarstranačka neslaganja gotovo bez filtera izlazila u javnost prethodnih nedjelja.

“Mislim da zaista više nije imao izbora, ne samo zbog pritiska ljudi u stranci, već i zbog svog razumijevanja onoga što se događa, pa kovid, debata. Ne razumijem baš zašto je stranka javno obznanjivala pozive da se povuče i ne znam šta se dešavalo iza kulisa”, objasnila je Danehi.

Ukoliko izaberu Haris za predsjedničku kandidatkinju, demokrate će se naći u sličnoj situaciji kao 2016, kada se u trci za mjesto u Bijeloj kući takmičila, pa izgubila od Trampa – Hilari Klinton.

“Mislim da je tada bilo više razloga što je Klinton izgubila, a ne mislim da je činjenica da je žena uzrok poraza. I ne očekujem ni da kod Kamale Haris to bude problem”, odgovara Danehi na pitanje da li je američko društvo spremno za ženu šeficu države.

Četiri dana uoči najave da odustaje od predsjedničke trke, Bajden je treći put bio pozitivan na kovid, što ga je primoralo da skrati predizbornu posjetu Nevadi i vrati se kući u Delaver gdje je u izolaciji. Do sada ga je više od 35 demokratskih članova Kongresa pozvalo da odustane od trke.

“Bilo bi bolje da je donio tu odluku ranije, možda već poslije kongresnih izbora 2022. što bi dalo vremena da se održe primarni izbori sa pravom konkurencijom, gdje bi se više demokrata kandidovalo, uključujući i potpredsjednicu Haris. Ali sada je prekasno za to. Situacija nije idealna, ali mislim da još ima dovoljno vremena za Haris pošto će ona naslijediti organizaciju Bajdenove kampanje i veliku količinu novca koja je prikupljena“, ocjenjuje profesor Alan Abramovic.

On dodaje i da mu djeluje da kod demokrata preovlađuje mišljenje da je, uprkos svim Bajdenovim slabostima poslije debate i anketama u kojima Tramp vodi, republikanski kandidat dostižan.

„Vide da ima značajne slabosti, i da – iako je veoma popularan u republikanskoj bazi glasača – ta baza nije dovoljno velika da se pobijedi na predsjedničkim izborima. Ono što smo vidjeli na konvenciji posebno kod Trampovog govora je bilo da nije načinio mnogo pokušaja da privuče glasače van svoje baze… Ništa nije sigurno, ali mislim da će se demokrate osjećati bolje u pogledu svojih šansi, sada kada se Bajden povukao“, smatra Abramovic.

Odlukom o povlačenju Bajden je svakako ispisao stranice američke istorije, jer je postao prvi aktuelni predsjednik koji je odustao od kandidature za drugi mandat od kako je to učinio Lindon Džonson u martu 1968. godine.

“Biće ovo značajna tačka u istoriji, iako glasači imaju kratko pamćenje i neke stvari brzo zaboravljaju, kako se odvijaju dan za danom”, kaže profesorka En Danehi.

U prvoj reakciji na Bajdenovu odluku, Tramp je za televiziju CNN rekao da misli da će lakše da pobijedi Haris nego Bajdena.

„Mislim da će politika generalno postati važnija u kampanji, jer je do sada u vijestima skoro u potpunosti dominirao Bajden i pitanje njegove kandidature. Sada kada je to riješeno, imaćemo kampanju koja se usredsređuje na probleme, u kojoj će demokrate i republikanci moći da iznesu svoje platforme i debatuju direktno. S obzirom na ulog novembarskih izbora, to je vrsta debate i jasnog izbora koje američki narod zaslužuje“, kaže Kapčan.

Tokom stranačkih izbora, Bajden je osvojio skoro 3.900 delegata koji bi trebalo da formalno biraju predsjedničkog kandidata na stranačkoj konvenciji u Čikagu u avgustu. Samo par sati pošto je aktuelni predsjednik SAD objavio odluku o povlačenju, počele su da stižu poruke podrške za Haris od stranačkih kolega poput guvernera Kalifornije Gevina Njusoma, koga su mediji čak pominjali i kao mogućeg rivala za funkciju, ali i bivšeg šefa države Bila Klintona i njegove supruge Hilari Klinton, koja je bila predsjednički kandidat demokrata 2016.

“Ne znamo tačno kako će se odvijati stvari u narednim nedjeljama. Možda će napraviti nezvaničnu anketu prije demokratske konvencije. Mislim da ćemo vidjeti kako se Demokratska stranka sabira prilično brzo, što je važno, jer partija nije ideološki jedinstvena. Postoje jako progresivno i jako centrističko krilo. Posljednja stvar koju demokrate žele jeste neorganizovana rasprava, što se pretvara u ideološku debatu unutar stranke. Zato je važno što je Bajden podržao Kamalu Haris“, ocjenjuje Kapčan.

Za očekivati je, u nastavku kampanje, predviđa profesorka En Danehi, da Haris dobije znatno više prostora u medijima, ali i bude češća meta kritika Donalda Trampa i republikanaca.

Foto: Youtube screenshot/ABC News

“Bajdenova strategija u osnovi bila je da kaže glasačima – nemojte da izaberete Trampa. Više se nije pričalo o tome zašto neki misle da je Bajden bolji kandidat. Radilo se zaista o glasanju protiv Trampa. I mislim da je to bila strategija koja im je bila potrebna”, analizira Danehi.

Smatra da bi strategija demokrata sada mogla da se okrene, ukoliko Haris zaista postane kandidatkinja za predsjednicu.

”Moraće da predstave Haris biračima, jer iako je potpredsjednica, nije bila super vidljiva i ne znam koliko je glasači poznaju. Takođe, ako do toga dođe, očekujem veoma zanimljivu debatu. Ona je tužiteljka i mogla bi mnogo više da napadne Trampa zbog njegovih komentara. Sa druge strane, očekujem da je republikanci napadnu i prije nego što je demokrate ozvaniče i definišu kao kandidatkinju”, zaključila je Danehi.