Dojenje je nit života koja povezuje majku i njenu bebu, put zdravlja, imuniteta, ali i spona za građenje odnosa ispunjenog ljubavlju i osjećanja za međusobne potrebe, verbalne i neverbalne, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG).

Foto: Institut za javno zdravlje Crne Gore

"Predstavlja najjednostavniji, najzdraviji i najekonomičniji način da se obezbijedi zadovoljenje potreba novorođenčeta za adekvatnom ishranom. Majčino mlijeko je potreba svakog novorođenčeta, odojčeta i djeteta do navršene druge godine života. Prvi podoj trebalo bi da bude u roku od jednog sata od porođaja. Takođe,  preporučuje se da beba tokom prvih šest mjeseci života bude isključivo dojena, jer majčino mlijeko predstavlja jedini prirodni izvor svih hranljivih materija koje su potrebne za njen rast i razvoj. Sastav i količina majčinog mlijeka prilagođeni su uzrastu djeteta i njegovim potrebama. Sisanjem, osim što zadovoljava potrebu za hranom, beba ostvaruje emocionalnu povezanost sa majkom. Novorođenčetu dojenje obezbjeđuje pravilan rast i razvoj, pomaže razvoju imunološkog sistema, smanjuje rizik od gojaznosti u kasnijoj životnoj dobi i smanjuje rizik od razvoja dijabetesa tipa 1 kod djece".

Kako su naveli iz IJZCG, istraživanje višestrukih pokazatelja u Crnoj Gori (MICS) koje je  sprovela Uprava za statistiku (MONSTAT) tokom 2018. godine uz podršku UNICEF-a, ukazalo je na značajan napredak u praksi dojenja u odnosu na 2013. godinu.

"Procenat djece mlađe od dvije godine, koja su dojena u toku prvog sata nakon rođenja porastao je sa 20% na 41% u romskoj populaciji i sa 14% na 24% u opštoj populaciji, što se pripisuje uspješnim efektima zdravstvenog vaspitanja i usvajanjem znanja o važnosti dojenja. Dalji podaci iz istraživanja Inicijative za praćenje iz 2022. godine pokazuju da je obuhvat ekskluzivnog dojenja (ishrana samo majčinim mlijekom) oko 24%, što ipak pokazuje da postoji značajan prostor za dodatno unapređenje, razvoj i primjenu strategija koje će dodatno povećati obuhvat ekskluzivnog dojenja", navode iz IJZCG.

Kako bi se formirao pravilan odnos prema dojenju u zajednici, dodaju, neophodno je razvijati svijest populacije da dojenje nije isključiva odgovornost žena – zaštita, promocija i podrška dojenju je kolektivna društvena odgovornost.

"Podršku majkama koje doje moguće je obezbijediti na različite načine. Tradicionalno, podršku pruža uža, ali i šira porodica. Potrebna je međutim i podrška šire okoline, a pored zdravstvenih radnika i savjetnika za dojenje i podrška prijatelja, kao i zajednice u cjelini. Podrška društvene zajednice podrazumijeva: stvaranje kutaka za dojenje na javnim mjestima, podržavanje dojenja na radnom mjestu, ali i sistemska edukacija kroz redovno obrazovanje djece i omladine. Potvrđeno je da je stručno savjetovanje o dojenju ključno za unapređenje stope dojenja, te da treba započeti s ovim aktivnostim prije porođaja. Povećanje dostupnosti stručnog savjetovanja za dojenje može značajno doprinijeti produžavanju trajanja dojenja, što ima značajne benefite ne samo za bebe već i za porodice", zaključeno je u saopštenju IJZCG.