Broj ljudi koji umire od posljedica vrućina u Evropi mogao bi da se utrostruči do kraja vijeka, s najviše žrtava u zemljama na jugu Evrope, pokazuje nova studija objavljena u medicinskom časopisu Lanset.

Foto: Ilustracija, Pixabay

Ukoliko temperatura poraste za tri stepena u odnosu na predindustrijski period, vrućine bi godišnje mogle da odnesu 129.000 života.

Sada u Evropi ima 44.000 smrtnih slučajeva povezanih s vrućinama, prenosi Gardijan.

Rezultati istraživanja osporavaju argumente onih koji tvrde da je globalno zagrijavanje dobro jer će manje ljudi umirati od hladnoće.

Iako u Evropi i dalje strada više ljudi od hladnoće nego od vrućina, autori studije su zaključili da će broj smrtnih slučajeva sporo reagovati na zagrijavanje planete i da će možda porasti usljed starenja stanovnika i njihove veće osjetljivosti na opasne temperature.

S globalnim zagrijavanjem od tri ili četiri stepena, rast broja ljudi koji umre od vrućina će znatno nadmašiti pad smrtnih slučajeva od hladnoće.

Rezultati ukazuju na to da bi klimatske promjene mogle predstavljati „nezapamćene izazove“ za sisteme javnog zdravstva, posebno tokom toplotnih talasa.

„Očekuje se mnogo više smrtnih slučajeva povezanih s vrućinama kako se klima zagrijava i stanovništvo stari, dok se broj smrti zbog hladnoće samo neznatno smanjuje“, rekao je jedan od autora studije Dejvid Garsija-Leon iz Zajedničkog istraživačkog centra pri Evropskoj komisiji.

Broj ljudi koji godišnje umre od vrućina i hladnoće u Evropi mogao bi da poraste sa 407.000 koliko ih ima danas na 450.000 do 2100. godine čak iako se postigne cilj ograničenja globalnog zagrijavanja na 1,5 odsto.

Čak i u Evropi, najhladnijem naseljenom kontinentu, životi izgubljeni zbog većih vrućina nadoknadiće one koje je spasila blaža hladnoća, pokazalo je istraživanje, dok se zemlje širom Azije, Afrike, Okeanije i Amerike bore s još smrtonosnijim temperaturama.

Na osnovu podataka iz 854 grada, autori studije su zaključili da će vrućine odnijeti više života u svim djelovima Evrope, ali da će najviše smrtnih slučajeva biti u Španiji, Italiji i Grčkoj, kao i u djelovima Francuske.

Istraživači su zaključili da napori u cilju prilagođavanja treba da se fokusiraju na regione s visokom nezaposlenošću, siromaštvom, strukturnim ekonomskim promjenama, emigracijom i starenjem stanovništva, jer su takva područja teže pogođena porastom smrtnih slučajeva zbog vrućina i manje su sposobna da se prilagode štetnim posljedicama klimatskih promena.