Postoji li ukusniji odručak od sočne, hrskave slanine? Ova divna slana poslasticu je nesumnjivo idealan način da započnete dan. A sada, to možete da radite i bez griže savjesti, jer jedan stručnjak za mozak tvrdi da jedenje ovih hrskavih komadića mesa zapravo mogu veoma pozitivno da utiču na vaš mozak.

Foto: Ilustracija, Pixabay

Profesor Hugo Aleksandre Fereira sa portugalskog univerziteta u Lisabonu tvrdi da dimljene arome slanine, navodno, pokreću regione mozga koji su povezane sa budnošću, pamćenjem, nagradom i motivacijom.

- Veza između ishrane i funkcije mozga uvijek je bila fascinantna oblast istraživanja. Senzorni i nutritivni elementi slanine mogu igrati ulogu u efektima i poboljšanju kognitivnih sposobnosti kada se uvedu kao dio dobro izbalansirane ishrane - ističe ovaj profesor.

Fereira je, naime, sproveo kritički naučni pregled kako bi bolje razumio uticaj slanine na mozak i osvetlio nekoliko ključnih studija koje sugerišu da je slanina više od obične užine.

Ovo je obuhvatilo studiju koju su predvodile SAD iz 2008. godine koja je istraživala kako su pacovi reagovali na „mirisni stimulans“, slanine. Zanimljivo je bilo oktriće da je njena aroma izazvala promjene u različitim regionima mozga, uključujući hipokampus, koji je povezan sa pamćenjem, i talamus, povezan sa budnošću.

Kasnija istraživanja iz 2015. takođe su pokazala da slanina utiče na dio mozga koji je povezan sa nagradom, motivacijom, spoznajom, pa čak i zavisnošću.

- Nezaboravan miris slanine, koji se sastoji od oko 150 organskih isparljivih jedinjenja, prepoznaju i cijene svi, čak i inspirativna poezija. Pored toga, slanina je korišćena za privlačenje korisničkih iskustava, kao što je reklamna kampanja „Probudi se i pomiriši slaninu“ Oskara Majera. Ovdje je korišćen difuzor ispunjen mirisom slanine u kombinaciji sa aplikacijom za pametne telefone, pružajući sjajnu slaninu zvuči, kao alarm za buđenje. Tvrdilo se da je kampanja bila 'divlje uspješna' navodno zbog evociranja prijatnih uspomena iz mirisa slanine - napisao je između ostalog u svojoj recenziji prof. Fereira.

Pored prednosti za mozak, slanina je bogata vitaminom B, a takođe ima gvožđe, magnezijum, cink i kalijum, navodi Healthline..

Međutim, uprkos svojim neospornim prednostima, važno je priznati da slanina ima i svoje nedostatke. Obično je so veliki dio procesa sušenja koji se koristi za pravljenje slanine, a neki istraživači su povezali povećanu konzumaciju soli sa većim rizikom od raka želuca. Drugi su, pak, zabrinuti zbog prerađenog mesa i njegove veze sa rakom dojke, jetre i pluća. Zbog toga je jedenje slanine kao dio uravnotežene ishrane i ne prekomjerno konzumiranje - ključno.

- Uravnoteženi uticaj slanine na zdravlje, shvaćeno kao prerađeno meso sa potencijalnim štetnim efektima u odnosu na pozitivne efekte pretpostavljene iznad, ostaje da se razjasni. Kao rezime, trenutna literatura o uticaju slanine na mozak sveukupno ukazuje na promjene u senzornim, memorijskim i motivacionim regionima mozga koji su povezani sa nagradom, uključujući hedonistički/zadovoljstvo. Ovaj odgovor ipak može biti modulisan statusom ishrane, i može imati ulogu u poboljšanju zdravlja kao poboljšanje ukusa ili kao dopuna drugoj hrani, kao i putem pozitivnog raspoloženja i efekata nagrade - zaključio je profesor svoj rad.

Izvor: ona.telegraf.rs