Situaciju u vezi sa Q groznicom pratimo iz dana u dan, ništa nijesmo prepustili slučaju. Postoje farme koje su već “očišćene”, kao i one za koje se čeka treće PCR ispitivanje iz mlijeka kako bi se proglasile bezbjednim. Ovih dana je po pozivu nadležnih laboratorija stiglo više uzoraka sa mnogih farmi za koje se dokazalo da se ne radi o Q groznici. Dakle, situacija jeste ozbiljna, naročito na farmama gdje se još nijesu sprovele mjere, ali stočni fond nije ugrožen, tvrdi za Pobjedu ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković.

Foto: Vlada Crne Gore, arhiva

Uprkos uvjeravanju njegovog resora i Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove da se u suzbijanju Q groznice poštuje struka te da je zaraza pod kontrolom, stočari nemaju povjerenja. Joković uzrok tome vidi u “velikom broju neriješenih problema koje su naslijedili iz perioda rukovođenja Ministarstvom prethodnih decenija”.

“Prilikom ovakve krize isplivale su sve manjkavosti sistema i nerada, koji sadašnji menadžment pokušava da nadoknadi. Ne smijemo generalizovati i reći da svi stočari imaju nepovjerenje u institucije. Ne postoji poljoprivredni proizvođač koji nam se obratio a da nije naišao na otvorena vrata Ministarstva. U ovakvoj krizi, oni su naši svakodnevni saradnici, što mogu i oni potvrditi. Razlika između zadovoljnih i nezadovoljnih stočara je što ovi prvi savjesno sprovode naložene mjere za sprečavanje širenja zaraze. Ministarstvo i Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove će uraditi sve što je u skladu sa zakonom i strukom da umanji štetne posljedice i spriječi širenje bolesti”, navodi Joković.

ZAKOPAVANJE

Q groznica je širom svijeta rasprostranjena infekcija, zoonotskog porijekla, uzrokovana bakterijom naziva Coxiella burnetii. Registruje se u brojnim zemljama Evrope (Francuska, Njemačka, Španija, Mađarska i druge). U Crnoj Gori pojavila se u julu. Do sada je registrovana u dvije opštine – Danilovgradu – na pet farmi i Nikšiću – na 11.

“Napominjem da je do sada testirano više od 1.500 uzoraka. Eutanazirana ili su uginula 104 grla, a eutanaziju čeka još oko 60, dok se pod sumnjom od bolesti i uzorkovanje u skladu sa naredbom donijetom 15. avgusta prati stanje još oko 200 grla. Prema nekim podacima Q groznica prisutna na Balkanu još od Drugog svjetskog rata, a da je od 90-ih godina zabilježeno njeno prisustvo u Crnoj Gori, tako da se radi o bolesti koja je prisutna na ovim prostorima”, ističe Joković.

Zaražena grla koja čekaju eutanaziju, skoro mjesec borave na farmama jer opštine nijesu obezbijedile lokacije za bezbjedno zakopavanje lešina iako je Vlada 19. septembra naložila svim lokalnim samoupravama da to urade bez odlaganja kako oboljele životinje ne bi širile zarazu. Joković kaže da postupak od predlaganja određene lokacije do odobrenja traje jer podrazumijeva postupak – potvrdu da se na tu lokaciju lešine mogu neškodljivo zakopati.

“Opštine Nikšić i Danilovgrad predložile su nekoliko lokacija, ali se traže i druga rješenja. Napominjem da su još četiri lokalne samouprave dale prijedloge koji će se razmatrati. Kako bi neka lokacija mogla da se koristi za ove namjene i ne bi izazvala sumnju da se leševi životinja odlažu na propisan način, potrebno je uraditi određena ispitivanja što lokalne samouprave rade i očekujemo ubrzo rezultate. Podsjećanja radi, Q groznica registrovana je kod nekoliko grla, manje od deset, na farmama koje su već bile zaražene. U međuvremenu, epizotiološkim istraživanjem otkriveno je njeno prisustvo na još četiri farme u opštini Nikšić. Ali, one su zaražene mnogo ranije i ne postoji mogućnost da je zaraza stigla sa već zaraženih farmi u periodu iščekivanja lokacije za eutanaziju”, objašnjava Joković.

UVOZ, VETERINARI

Pojedini stočari i uvoz životinja vide kao problem za širenje Q groznice, odnosno sumnjaju da država preduzima sve što je neophodno da spriječi uvoz bolesnih junica. Joković uvjerava da se sprovode sve zakonom predviđene mjere.

“Prilikom uvoza životinje provedu u karantinu 30 dana u matičnoj državi, kao i 30 dana kod nas. Za vrijeme karantina, ukoliko nemamo podatke o vakcinaciji, životinje se testiraju na zarazne bolesti, između ostalih i na Q groznicu. Države izvoznice (Evropska unija i region), po našem zahtjevu, pružaju dodatne garancije pa i druge neophodne podatke o uvezenim životinjama”, objašnjava Joković postupak kontrole tokom uvoza.

Crna Gora nema veterinarski fakultet, pa je deficit veterinarskog kadra evidentan. Q groznica je aktuelizovala taj problem.

“Veterinarska komora broji oko 150 članova, dok u Upravi za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove radi još 22 doktora veterinarske medicine, od kojih su njih 14 veterinarski inspektori. Taj broj nije dovoljan, naročito ako uzmemo u obzir činjenicu da Crna Gora ima sedam graničnih prelaza koje oni moraju kontrolisati”, navodi Joković.

Ministarstvo, kaže, planira stipendiranje studenata veterinarske medicine koji studiraju van Crne Gore kako bi ih na taj način stimulisali da se, po završenom fakultetu, vrate i rade u organima državne uprave gdje je taj kadar neophodan.

Isplata naknada štete od naredne sedmice

Stočarima koji su pretrpjeli štetu od Q groznice šteta će biti nadoknađena na način kako je to predviđeno Zakonom o veterinartsvu – u visini tržišne vrijednosti životinje. Iz Udruženja stočara Danilovgrad insistiraju na dodatnoj pomoći države. Ministar Vladimir Joković kaže da će to naknadno razmotriti.

“Ono što je zakonsko rješenje jeste nadoknada vrijednosti eutanazirane ili uginule životinje u punom iznosu tržišne vrijednosti, što će biti realizovano u najkraćem mogućem roku. Sa isplatama će se početi već od naredne sedmice. Sva ostala finansijska sredstva koja će izdvojiti Ministarstvo, a u saradnji sa lokalnim samoupravama, biće naknadno razmatrana kako bi se farmerima pomoglo da ublaže posljedice nastale štete”, navodi Joković.

Postrojenje za tretman životinjskog otpada 2027. godine

Trajno rješenje zbrinjavanja uspavanih i uginulih životinja jeste postrojenje za tretiranje otpada životinjskog porijekla o kojem se govori godinama. Vladimir Joković podsjeća da je o neophodnosti izgradnje tog postrojenja Crna Gora od evropskih partnera obaviještena još 2009. godine.

“Na tom planu, osim izrade nekih studija za koje je izdvojena značajna svota novca, nije se mnogo uradilo do 2018. godine. Tada se pristupilo pregovorima sa Svjetskom bankom o podršci za izgradnju ovog postrojenja. Poslije odustajanja od lokacije Čelinska kosa u Bijelom Polju, koja je prvobitno bila određena za izgradnju postrojenja, postojala je opasnost da se ovaj projekat ne realizuje. Od 2021. godine uz tehničku pomoć Svjetske banke krenulo se ozbiljnije u aktivnosti. Sada imamo obezbijeđena sredstva, određena je lokacija u Nikšiću, formirana radna grupa i raspisani tenderi za izradu idejnog projekta, procjene uticaja na životnu sredinu i kampanju podizanja svijesti. Sve to predstavlja 100 odsto od planiranih aktivnosti do sada. Očekuje se, a u skladu sa zaključkom Vlade, da će sve aktivnosti biti realizovane do 2027. godine”, kaže Joković.