Jeste li se ikada probudili, a osjećaj umora i pospanosti vas prati kao da uopšte niste spavali? Mnogi od nas misle da će se nakon osam sati sna probuditi potpuno osvježeni, ali stvarnost često nije takva.

Foto: Ilustracija, Pixabay

Čini se kao da postoje nevidljive prepreke između nas i odmornog jutra. Prema istraživanjima iz područja neuronauke, postoji nekoliko glavnih razloga zbog kojih se osjećamo pospano čak i nakon prospavane noći, a dobra vijest je da su mnogi od tih uzroka rješivi.

1. Neurobiološki uzrok - adenozin i umor
Ako ste se ikada probudili s osjećajem da ste i dalje pospani, možda ste se zapitali zašto se to događa. Prema psihologu Garyju L. Wenku, razlog leži u neurobiološkim procesima tokom REM faze sna. U REM fazi vaša je moždana aktivnost pojačana, a time i potrošnja energije (molekule ATP) koja u sebi sadrži adenozin. Visok nivo adenozina, povezana s potrošnjom energije u snu, može izazvati jutarnju pospanost. Jedan od najbržih načina za borbu protiv toga? Kafa – ona može blokirati učinke adenozina.

2. Spavate li sami ili s partnerom?
Istraživanja pokazuju da kvalitet sna može zavisiti od toga spava li osoba sama ili s partnerom. Kod žena prisutnost muškarca u krevetu može narušiti kvalitet sna, dok su muškarci skloniji bolje spavati u društvu, čak i ako se radi o povremenim smetnjama. Kod žena kvaliteta sna popravlja se samo ako dođe do seksualnog kontakta prije spavanja, ali čak i tada može biti narušena objektivna ravnoteža REM i ne-REM sna.

3. Kasni odlasci na spavanje
Mnogi ljudi idu spavati prekasno jer im je jednostavno lakše zaspati kasnije nego ranije. Naše biološko unutrašnje vrijeme ima tendenciju prema 25-satnom ciklusu, što otežava usklađivanje s 24-satnim danom. Studije pokazuju da oni koji kasno liježu češće pate od lošeg kvaliteta sna, tjeskobe i problema s koncentracijom. Osim toga, istraživanja su otkrila da kasni odlasci na spavanje mogu biti povezani sa smanjenjem volumena hipokampusa, što može negativno uticati na pamćenje.

4. Prazan želudac prije spavanja
Ponekad hrana može biti ključ dobrog sna. Studija sugeriše da konzumacija nečeg slatkog prije spavanja može pomoći indukovati pospanost jer povišen nivo šećera u krvi aktivira neurone odgovorne za osjećaj pospanosti. Takvi neuroni reaguju na šećer direktno, zbog čega možemo osjetiti potrebu za snom nakon obilnog obroka.

Nedostatak sna može izazvati emocionalnu nestabilnost i smanjiti sposobnost koncentracije. Takođe, može dovesti do opasnih efekata poput halucinacija i problema s donošenjem odluka. Nedostatak sna povezan je s rizikom od autoimunih poremećaja, depresije, pa čak i demencije jer san igra važnu ulogu u čišćenju mozga od toksina koji se s godinama nakupljaju.