Njegoš putnik, kako po prostoru, tako i po duhovnim svjetovima, podseća nas da kroz znanje, razumijevanje drugih kultura i otvorenost prema novim idejama možemo pronaći dublje shvatanje svijeta i sebe, zato nas njegova djela vode ka otkrivanju novih horizonta, kako bismo kao narod, čvrsto stajali u svijetu, ponosni na svoje korijene, a otvoreni za razumijevanje različitosti.

Foto: Ministarstvo kulture i medija 

To je poručila ministarka kulture i medija Tamara Vujović na matineu koji je u čast Njegoševog dana organizovan u Kraljevskom pozorištu “Zetski dom” na Cetinju, a na kojem je izvedena mini predstava “Posljednje putovanje” po motivima putopisa Ljubomira Nenadovića, u kojoj su igrali Miloš Pejović, Vukan Pejović i Nemanja Todorović.

“Njegoš je znao da putovati znači učiti. Na svakom koraku, u svakom susretu, on je upijao znanja, ideje i kulturne vrijednosti drugih naroda, ali se istovremeno trudio da sagleda svijet iz vizure Crne Gore i našeg naroda. Njegošev duh putnika nas danas inspiriše. Podsjeća nas da kroz znanje, razumijevanje drugih kultura i otvorenost prema novim idejama možemo pronaći dublje shvatanje svijeta i sebe. Neka nas njegovo djelo vodi ka otkrivanju novih horizonta, kako bismo, kao narod, čvrsto stajali u svijetu, ponosni na svoje korijene, a otvoreni za razumijevanje različitosti. U to ime, neka se u srcima svih nas probudi Njegošev duh putnika i filozofa. Neka sjećanje na njega živi u svakom koraku kojim hrabro idemo naprijed”, rekla je Vujović.

Ona je podsjetila da su Njegoševa putovanja kroz Italiju, opisana kroz susrete i prijateljstvo sa Ljubomirom Nenadovićem, bila putovanja srca i uma, traženja istine i smisla postojanja.

“Italija, koju je posjećivao, nije ga impresionirala samo svojim kulturnim bogatstvom i umjetnošću, već i dubokim misaonim slobodama koje su ga podstakle na introspekciju i promišljanje o prirodi čovjeka i društva”, navela je Vujović.

Ona je rekla da “tokom obilaska Napulja i Rima, putnici posjećuju najpoznatije spomenike i galerije, gdje Njegoš razmišlja o prolaznosti i ljepoti, kontemplirajući nad ruševinama antičkog Rima”.

“Njegoševa pažnja prema detaljima i umjetničkim djelima pokazuje ga kao pronicljivog posmatrača, duboko povezanog s estetikom i filozofijom. Nenadović nam je prikazao Njegoša kao estetu koji posmatra umjetnost selektivno, zastajući samo pred djelima koja ga istinski inspirišu, slikajući ga kao ranjivog čovjeka svjesnog bliskog kraja. Kod njega dominiraju tužne misli, brine za sebe i još više za otadžbinu, sve odiše prepoznatljivim crnogorskim ponosom. Ovo putovanje, iako prožeto radoznalošću i estetskom radošću, ostaje ukorijenjeno u osjećaju bliskosti s domovinom i upitanost nad stranim običajima i normama, što ga uvijek čvrsto veže sa sopstvenom tradicijiom i vrijednostima”, zaključila je Vujović.

Na događaju u Zetskom domu kojem su prosustvovale brojne zvanice iz javnog i kulturnog života, pored predstave “Posljednje putovanje” izveden je kulturno – umjetnički program.

Na mateu u Zetskom domu imali smo priliku gledati KUD Njegoš u spletu crnogorskih igara, čuti himnu u izvedbi hora Muzicke akademije, a nastupili su i članovi Baletskog ansambla Muzičkog centra CG, uz muziku Zoran Tamindžića, Prođoh kroz goru.