Konzumiranje ljute hrane može izazvati razne reakcije: ubrzano lupanje srca, trnce u jeziku, gastrointestinalne bolove i suze.

Foto: Ilustracija/Pixabay.com 

Ali, ono što je vjerovatno najučestalija reakcija je curenje nosa.

Šta hranu čini ljutom?

Hemikalija zvana kapsaicin obično je krivac za osjećaj peckanja koje osjećamo kada jedemo ljutu hranu. Spoj je aktivni sastojak u čili papričicama, koje su voće koje pripada rodu Capsicum. Prvenstveno se nalazi u tankoj opni koja drži sjemenke, iako se može naći u mesu nekih čili papričica.

Postoje neke druge hemikalije koje izazivaju sličnu reakciju kao što je alil izotiocijanat, spoj koji se nalazi u nekom povrću iz grupe crucifera i daje miris senfu, hrenu i vasabiju, prenosi IFLScience.

Zašto se ljuta hrana čini “vrućom”?

Hemikalije u ljutoj hrani iritiraju tjelesne sluznice, unutrašnju sluznicu nekih organa i tjelesnih šupljina, kao što su želudac, pluća, usta, oči i nosnice. Odgovor na iritaciju pokreće se hemijskim zakvačenjem za određene receptore u membrani koje stimulišu bol i toplina. U slučaju kapsaicina, to je TRPV1 receptor.

Tijelo i mozak potom reaguju kao da su ugroženi, pa membranama šalju uputstva da ispumpaju više sluzi kako bi izbacile strano tijelo. Tada počinjemo sliniti, oči nam suze, a iz nosa počinje curiti sluz.

Naš nos može biti isprovociran jer nervi u ustima i grlu dijele puteve s onima u nosnoj šupljini.

Zašto ljudi vole začinjenu hranu?

Čili papričice proizvode kapsaicin, kako bi odvratili životinje koje ih žele pojesti.

Zanimljivo je da kapsaicin iritira samo sisavce. Ptice, na primjer, mogu nekažnjeno jesti ljuti čili jer su njihovi TRPV1 receptori nešto drugačiji od naših.

Ljudi i krtice su jedini sisavci za koje se zna da aktivno potražuju kapsaicina. To nije zbog toga što su ljudi ili krtice mazohisti.

Ljude privlače papričice zato što njihovom konzumacijom tijelo može otpustiti “hemikalije za dobar osjećaj” poput endorfina i dopamina. Suprotno tome, krtice imaju genetsku mutaciju u svom TRPV1 receptoru, što ih čini manje osjetljivima na “opekotine” uzrokovane kapsaicinom.

Kapsaicin nije inherentno toksičan za ljude, iako konzumiranje značajnih količina može uzrokovati mnoštvo neprijatnih simptoma, od intenzivnog bola do gastrointestinalnih tegoba. “Problemi” povezani s njim uglavnom proizlaze iz prirodnog odgovora našeg tijela na njega, a sama hemikalija nije štetna.

Ali, moć ove hemikalije ne treba podcijeniti. Kapsaicin i drugi srodni kapsaicinoidi aktivni su sastojci u nekim sprejevima za papar i sprejevima protiv medvjeda.