Riječ „SOS“ nije skraćenica.

Foto: Ilustracija/Pexels.com 

Tog 3. oktobra 1906. na Radio-konferenciji u Berlinu SOS je ustanovljen kao međunarodni signal za pomoć, umjesto do tada najčešće korišćenog CeKuDe (CQD). Konvencija je stupila na snagu u julu 1908.

Ako mislite da znate šta slova SOS označavaju, vjerovatno ste u zabludi. A i sam reč „SOS“ nije skraćenica.

Premda postoje predlozi da signal znači “Save Our Ship” (“Spasite naš brod”), “Save Our Souls” (“Spasite naše duše”), pa čak i “Send Out Succour” (“Pošaljite pomoć”) istina je zapravo da riječ ne znači zapravo ništa!

Kombinacija SOS je odabrana zbog jednostavnog načina slanja signala Morzeovom azbukom – tri kratka – tri duga – tri kratka tj. • • • — — — • • •, a ne da bi predstavljala slova SOS!

To je najkraća i najjednostavnija riječ u Morzeovom kodu, a izbor je načinjen i baš zbog toga što ne znači ništa pa je mogao biti međunarodno prihvaćen.

Signal je prvo usvojen u Njemačkoj na Radio-konferenciji, a na današnji dan 1906. godine. Ostalo je zabilježeno i da je prvi brod koji ga je upotrebio tako zatraživši pomoć bio “Slavonija” kompanije Kjunard, kada je pretrpio brodolom na Azorskim ostrvima 10. juna sljedeće godine.

Kao prilog priči treba dodati i činjenicu da je SOS zapravo samo jedan od znakova koji su pomorci koristili da pošalju signal za pomoć. Dugo se koristio i signal CQD (— • — • — — • — — • •) i on je još neko vrijeme postojao paralelno i nakon usvajanja SOS-a kao međunarodnog znaka za pomoć.

Slavni Titanik, koji je udario u ledeni breg 1912. godine, naizmjenično je slao preko radija signale SOS i CQD.

Vremenom je signal CQD izumro, a SOS je postao univerzalno prihvaćen, piše Istorijski Zabavnik.