Četvrtak, 12.12.2024 | 11:58
IZVOR: kolektiv.me

Koncert klavirskog trija ARKUS u PONEDJELJAK u KIC-u

Klavirski trio ARKUS prirediće koncert u okviru muzičkog programa KIC-a „Budo Tomović” u ponedjeljak, 16. decembra, u velikoj sali KIC-a, u 20 sati.




Foto: KIC "Budo Tomović"

Trio u sastavu Nadežda Artamonova, violina, Aleksej Kurbatov, klavir i Sergej Suvorov, violončelo izvešće djela savremenih kompozitora Borisa Ljatošinskog (Trio br. 1 – 1922), Herija Valdo Vornera (Trio – 1921), Alekseja Kurbatova (Trio br. 5 – 2024) i Gevina Brajersa (Lauda con sordino – 2002).

O programu:

Izvanredni ukrajinski kompozitor Boris Ljatošinski (1895-1968) napisao je svoj prvi klavirski trio 1922. godine, u veoma teškom periodu za Ukrajinu. Taj period je dočaran u muzici trija s nevjerovatnom ekspresijom i lirizmom. Razvijajući svoj kasnoromantični muzički stil, Ljatošinski se približio estetici austrijskog ekspresionizma, što povezuje njegovo stvaralaštvo iz 20-ih godina s najsavremenijim tokovima evropske muzike tog vremena. Istovremeno, nije gubio nacionalnu melodijsku osnovu svog rada. Trio se sastoji iz tri stava, a svaki od njih ima svoj upečatljiv karakter i centralni motiv.

Engleski kompozitor Heri Valdo Vorner (Harry Waldo Warner, 1874-1945) komponovao je svoj trio u isto vrijeme kada i Ljatošinski. Vorner je bio violista Londonskog gudačkog kvarteta, poznat po izvođenju programa savremene muzike, koji su obuhvatali tek napisane kompozicije Arnolda Šenberga, Ernsta Dohnanjija, Kolda Debisija i mnogih drugih. Godine 1920, s njegovim radom upoznala se američka mecena Elizabet Kulidž, koja ga je kasnije podržavala i objavljivala njegova nova djela. Njeno pokroviteljstvo koristili su mnogi značajni kompozitori tog vremena, među kojima su bili Semjuel Barber, Bela Bartok, Bendžamin Britn, Artur Honeger i Sergej Prokofjev. Trio se sastoji iz tri dijela i ispunjeno je elegantnim i duhovitim temama.

Trio br. 5 Alekseja Kurbatova (1983-) je novo djelo koje je kompozitor napisao 2024. godine u Podgorici, specijalno za Arkus trio.

Djelo „Lauda con sordino” engleskog kompozitora Gevina Brajersa (Gavin Bryars, 1943–) nastalo je 2002. godine, za netipičan instrumentalni sastav – viola, električna gitara i klavir. To je izuzetno lijepa meditativna kompozicija koja slušaocu omogućava da zaboravi na vrijeme i prostor.

O članovima trija ARKUS:

Violinistkinja Nadežda Artamonova je rođena u Kijevu. Diplomirala je violinu na moskovskom državnom konzervatorijumu „Petar I. Čajkovski” 2004. godine, u klasi prof. Sergeja Kravčenka. Laureat je međunarodnih takmičenja. Nastupala je u prestižnim koncertnim dvoranama u Moskvi, Kijevu, Bonu i dr. Nastupala je kao solista sa orkestrima kao što su Nova Moskovska filharmonija, „Musica Viva”, Orkestar Moskovskog konzervatorijuma, Kamerni orkestar centra „Pavel Slobodkin”, Kamerni orkestar centra „Galina Višnjevskaja“, kamerni orkestar Taruza, Kamerni orkestar Kijeva, Kijevska filharmonija itd. Posvećena je takođe izvođenju savremene muzike.

Sarađivala je sa fondacijom „Rihter” i fondacijom „Borisa Čajkovskog”. Bila je članica stručnog vijeća Direktorata edukativnog programa za kulturu i umjetnost u Moskvi. Bavila se i pedagogijom, te je radila u moskovskoj centralnoj muzičkoj školi, državnom muzičko-pedagoškom institutu „Ipolitova-Ivanova”, te koledžu muzičke i pozorišne umjetnosti „Galina Višnjevskaja“. Mnogi njeni učenici su laureati na međunarodnim takmičenjima i stipendisti raznih fondacija. U saradnji sa Olgom Panomarevom i Aleksejem Kurbatovim organizovala je nekoliko edukativnih koncerata za djecu i odrasle pod nazivom „Kompozitorov rođendan”, „Ključevi klasike”, „Bajke i Muzička putovanja”, koji su uspješno predstavljeni u Puškinovom muzeju u Moskvi. Od 2022. godine živi i radi u Podgorici.

Kompozitor i pijanista Aleksej Kurbatov je diplomirao 2005. godine na katedri za kompoziciju i klavir na moskovskom državnom konzervatorijumu Petar I. Čajkovski u klasi profesora Jurija Lisitčenka i Mihala Voskresenkog.

Kao pijanista je nastupao širom svijeta. Izdao je nekoliko CD-ova za različite izdavačke kuće a njegova izvođenja bila su emitovana na radiju i televiziji Rusije, Jermenije, Belgije, Velike Britanije, Njemačke, Italije, Ukrajine, Hrvatske, Kazahstana. Sarađivao je sa svjetski renomiranim muzičarima kao što su violinisti Vladimir Spivakov, Maksim Vengerov, Vadim Rjepin, violočelista Miša Majski, glumac Žerar Depardje.

Njegov bogati kompozitorski opus sadrži osam simfonija, opere „Crni monah” i „Povratak kući”, te sedam instrumentalnih koncerata, tri simfonijske poeme, brojna vokalna i kamerna djela, filmsku muziku itd. Muzika Kurbatova se izvodi širom svijeta i u prestižnim salama kao što su “Karnegi” u Njujorku, ”Gaveau” u Parizu, Velika sala filharmonije u Sankt Peterburgu, Velika sala Moskovskog konzervatorijuma itd. Mnogi izvođači su uvrstili njegove kompozicije na svojim CD albumima. Bio je takođe pozvan da napiše kompozicije za obavezni program klavirskog takmičenja u Klivlendu (SAD).

Pored toga, održao je majstorske časove u mnogim gradovima širom Rusije i bio je član žirija nekoliko muzičkih takmičenja. Do 2022. godine bio je redovni profesor na moskovskom državnom konzervatorijumu Petar I. Čajkovski. Od 2022. godine živi u Podgorici.

Violončelista Sergej Suvorov rođen je u Moskvi 1984. u muzičkoj porodici. Muzičku školu Gnjesin je pohađao kod ugledne prof. Vere Birine. Studije u Londonu započeo je 1999. godine u klasi prof. Stefana Popova (Purcell Music School i Guildhall School of Music and Drama). Tokom 2025. boravio je u Njemačkoj, gdje je studirao u klasi prof. Jung-Čang Čoa na Akademiji umjetnosti Folkwang u Esenu. Pored toga pohađao je brojne majstorske kurseve kod velikih muzičara kao što su Danil Šafran, Boris Pergamenšikov i Stiven Iserlis.

Nastupao je na scenama u Evropi, Aziji i Sjevernoj Americi. Sarađivao je sa dirigentima među kojima su Aleksandar Rudin, Lin Tao, Juri Simonov, Evgenij Buškov, Kšištof Penderecki i dr. Svirao je u kamernim sastavima zajedno sa Elenom Tarasovom, Aleksejem Kurbatovim, Nikolajem Luganskim, Alenom Bajevom, Pavelom Nersesjanom i dr.

Osvojio je prve nagrade na međunarodnom takmičenju violončela „Liezen” 1994, Moskovskom takmičenju violončelista 1996. godine, nagradu „Guilhermina Suggia” 2000. i 2001, te na međunarodnom takmičenju „Karl Davidov” u Letoniji 2010. godine. Sarađivao je sa uglednim kompozitorima među kojima je Aleksej Černov koji mu je posvetio Sonatu za violončelo i klavir. Svoj repertoar Suvorov proširuje sopstvenim transkripcijama, među kojima su Sonata za violinu br. 3 Ežena Izaija, violinski koncert Aleksandra Glazunova, Sonata za violu Dmitrija Šostakoviča i koncert za violu Kšištofa Pendereckog. Nakon ruske invazije na Ukrajinu, napusio je Rusiju i sada živi u Crnoj Gori.

Ulaz je slobodan.

KOMENTARI (0)

Ostavi komentar

Ostavite komentar

* Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu. "Kolektiv.me" se ne može smatrati odgovornim za napisane komentare. Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama.

OSTALE VIJESTI

Na predlog ministarke Vujović, Vlada usvojila Informaciju o podršci kandidaturi Kotora za „Mediteransku prijestonicu kulture i dijaloga 2028"

Subota, 29.08.2026 | 17:21

Vlada Crne Gore usvojila je, na predlog Ministarstva kulture i medija, Informaciju o finansijskoj podršci projektu „Kotor – Mediteranska prijestonica kulture i dijaloga 2028", potvrđujući institucionalnu podršku kandidaturi Kotora i daljoj realizaciji projekta saopšteno je iz Ministarstva kulture i medija.

Premijera opere „Il segreto di Susan“ obilježila treće veče festivala „Ćirilicom“, večeras nastupa Nikodimos Kabarnos

Petak, 28.08.2026 | 13:40

Premijernim izvođenjem komične opere „Il segreto di Susan“ (Suzanina tajna) u crkvi Santa Maria in Punta, festival „Ćirilicom“ napravio je još jedan značajan produkcijski iskorak u svom jubilarnom, desetom izdanju. Pred budvanskom publikom izvedeno je djelo italijansko-njemačkog kompozitora Ermanna Volfa-Ferarija, u koprodukciji festivala „Ćirilicom“, Bonaventura Teatro Miela i TADF, čime je jedna od najzahtjevnijih formi muzičko-scenskog teatra dobila novo mjesto na budvanskoj festivalskoj sceni.

Vujović: Filmski festival nije mjesto za političke govore i poruke

Četvrtak, 27.08.2026 | 14:36

Ministarka kulture i medija  Tamara Vujović reagovala je povodom, kako je navela, pogrešnih interpretacija odluke o otvaranju 39. Filmskog festivala Herceg Novi – Montenegro Film Festival.

Festival „Ćirilicom“ se nastavlja: Večeras književno veče Đorđa Nešića, sjutra premijera opere

Srijeda, 26.08.2026 | 14:12

Deseto izdanje festivala u Starom gradu Budve otvoreno je uz programe posvećene ćirilici, pozorištu i likovnoj umjetnosti. Nakon premijere predstave „Ćirilo i Metodije – Who Are You“ koja je izvedena sinoć, festival večeras donosi književni portret Đorđa Nešića, a sjutra premijeru komične opere „Il segreto di Susan“.

Vujović: Farhadijevo prisustvo na FFHN je susret sa autorom od kojeg učimo da film može biti hrabar, precizan i duboko ljudski

Ponedjeljak, 24.08.2026 | 11:58

Priznanje mu je uručeno uoči prikazivanja njegovog najnovijeg filma „Paralelne priče“ na tvrđavi Forte Mare, u okviru 39. Filmskog festivala Herceg Novi – Montenegro film festival.

Mbape: Napravio sam istoriju, ali Zlatna lopta zavisi od glasova

Ponedjeljak, 07.09.2026 | 14:00

Kilijan Mbape, zvijezda Real Madrida, obratio se medijima pred važan duel protiv Intera u okviru Lige šampiona. On je istakao da je sezona bila uspješna za njega, ali da kada je u pitanju "Zlatna lopta", sve zavisi od glasanja. Tema njegovog nastupa, očekivanja tima i rad sa Žozeom Murinjom bili su u centru pažnje.

Nikolić: Ne bih prejudicirao kakav će biti ishod glasanja o Mandićevoj smjeni

Ponedjeljak, 07.09.2026 | 13:50

U Skupštini Crne Gore danas je održana press konferencija Demokratske partije socijalista, na kojoj poslanici te stranke predstavljaju sadržaj inicijative za razrješenje šefa parlamenta Andrije Mandića.

Pljevaljski kompleks proizveo 65 odsto električne energije u okviru EPCG

Ponedjeljak, 07.09.2026 | 13:43

Termoenergetski kompleks u Pljevljima proizveo je oko 65 odsto električne energije u okviru EPCG tokom juna, jula i avgusta ove godine. Termoelektrana i Rudnik uglja Pljevlja čine jedinstven energetsko-proizvodni sistem. Njihov rad obezbjeđuje stabilnu proizvodnju električne energije iz domaćeg resursa - saopšteno je iz Elektroprivrede Crne Gore.

Zečević dočekao i podržao učesnike biciklističkog karavana COP31 Bike Ride

Ponedjeljak, 07.09.2026 | 13:18

Ministar saobraćaja Radoš Zečević pozdravio je danas u Podgorici učesnike međunarodne biciklističke inicijative COP31 Bike Ride, koji kroz Crnu Goru prolaze na putu ka Antaliji, gdje će se u novembru održati Konferencija Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama (COP31).

Srbija: Macut predlaže raspuštanje Skupštine i raspisivanje izbora 25. oktobra

Ponedjeljak, 07.09.2026 | 13:09

Vlada Srbije održaće danas vanrednu sjednicu. Nakon nje će se, kako javljaju tamošnji mediji, premijer Đuro Macut obratiti javnosti sa predlogom za raspuštanje Skupštine Srbije.

Tokom vikenda uhapšena 64 vozača

Ponedjeljak, 07.09.2026 | 13:05

Tokom prethodnog vikenda, od 04. do 06. septembra, na crnogorskim putevima evidentirano je 55 saobraćajnih nezgoda, u kojima je jedno lice smrtno stradalo.

Kvalitet morske vode odličan na gotovo 90 odsto kupališta

Ponedjeljak, 07.09.2026 | 12:43

Morska voda na crnogorskim kupalištima i dalje je bezbjedna za kupanje i rekreaciju, pokazali su najnoviji rezultati analiza Instituta za biologiju mora. 

UIKS: Glađu štrajkuje 47 pritvorenika

Ponedjeljak, 07.09.2026 | 12:24

Uprava za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS) saopštila je da danas ukupno 47 pritvorenika smještenih u Istražnom zatvoru Podgorica učestvuje u štrajku glađu.    

MUP: Kontinuiran angažman na požarištima, pomoć iz vazduha zatražena u Šavniku i Nikšiću

Ponedjeljak, 07.09.2026 | 12:13

Situacija na požarištima zahtijeva kontinuirano angažovanje i praćenje nadležnih službi, saopšteno je iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP).

Tramp hoće da promijeni naziv savezne države Novi Meksiko u “Nova Amerika“: Sada nam treba još samo okean

Ponedjeljak, 07.09.2026 | 11:52

Predsjednik Donald Tramp je u nedjelju naizgled sugerisao da bi Novi Meksiko trebalo da se zove „Nova Amerika“, objavivši fotografiju te savezne države sa novim imenom, svega nekoliko dana nakon što je potpisao izvršnu uredbu kojom je jezero Ontario preimenovano u „Američko jezero, piše CNN.