Upotreba alkohola je faktor rizika za više od 200 bolesti i stanja i predstavlja ozbiljan zdravstveni, društveni i ekonomski izazov u Crnoj Gori, zbog čega su potrebne hitne preventivne mjere, edukacija i promjena društvenih normi radi smanjenja posljedica upotrebe alkohola.

Foto: PR Centar 

To je poručeno na okruglom stolu „Upotreba alkohola u Crnoj Gori – od promjene svijesti do kontrole“, koji je organizovala nevladina organizacija (NVO) CAZAS.

Generalna direktorica Direktorata za javno zdravlje i biomedicinu u Ministarstvu zdravlja dr Ivana Živković, upozorila je na alarmantne posljedice štetne upotrebe alkohola, ističući potrebu za sveobuhvatnim društvenim angažmanom kako bi se ovaj problem stavio pod kontrolu.

„Štetna upotreba alkohola predstavlja izazov svih društava u svijetu. Kao zdravstveni i društveni problem, zahtijeva prioritetno djelovanje svih sektora, od zdravstvenog sistema do građana“, navela je Živković.

Prema njenim riječima, upotreba alkohola je duboko ukorijenjena u društvenim običajima i kulturi, što dodatno otežava suočavanje sa njegovim štetnim uticajima.

„Alkohol se često doživljava kao sastavni dio druženja i zadovoljstva, dok se njegovi negativni efekti zanemaruju. Važno je naglasiti da alkohol uzrokuje najviše ekonomskih, društvenih i zdravstvenih problema, uključujući povezanost sa više od 200 bolesti i stanja. Posebno zabrinjavaju mentalna i ponašajna oboljenja, kao i nezarazne bolesti i povrede“, kazala je Živković.

Kazala je da porodice u kojima postoji zloupotreba alkohola se suočavaju sa povećanim rizikom od nasilja, siromaštva i socijalne isključenosti, dok su djeca izložena zanemarivanju i lošim uzorima, što ima generacijske posljedice.

„Istraživanja pokazuju da je alkohol u Crnoj Gori lako dostupan, čak i maloljetnicima. Više od 58 odsto mladih uzrasta do 16 godina probalo je alkohol, dok je 51,2 odsto konzumiralo alkohol u posljednjih godinu dana. Ovi podaci ukazuju na potrebu za hitnim djelovanjem. Djeca i mladi su posebno osjetljivi na negativne uticaje alkohola, što dodatno povećava rizike po zdravlje i kvalitet života budućih generacija“, rekla je Živković.

Ona je ukazala na niz ključnih mjera koje se moraju sprovoditi kako bi se smanjila prevalencija štetne upotrebe alkohola.

Foto: PR Centar 

„Te mjere uključuju ograničenje dostupnosti alkohola, zabranu reklamiranja alkoholnih pića, sankcionisanje vožnje pod dejstvom alkohola, edukaciju učenika, roditelja i šire javnosti o štetnim efektima alkohola, jačanje preventivnih programa i savjetovanja u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Takođe je potrebno razbiti ukorijenjene društvene i kulturološke predrasude o alkoholu, koji se često percipira kao neizostavni dio dobre zabave i socijalne interakcije“, navela je Živković.

Programska direktorica NVO CAZAS, Sanja Šišović, kazala je da je alkohol psihoaktivna supstanca čija je upotreba visoko normalizovana u crnogorskom društvu.

„U Crnoj Gori se sa bocom ide i na radost i na žalost. Ova visoka normalizacija upotrebe alkohola predstavlja ozbiljan problem za sprovođenje mjera prevencije i kontrolu štetnih efekata alkohola, naročito među djecom i mladima“, navela je Šišović.

Naglasila je da je alkohol toksična supstanca duboko ukorijenjena u svim društvenim obrascima, od svečanosti do svakodnevnih događaja, što dodatno otežava njegovu kontrolu.

„Činjenica da se zakoni i politike donose unutar istog društva u kojem je alkohol normalizovan ukazuje na to da je osvješćenost svih aktera – od građana do donosilaca odluka – ključ za promjene“, navela je Šišović.

Istakla je da je jedan od ključnih ciljeva CAZAS-a promjena društvenih obrazaca i narativa o alkoholu, naročito tokom prazničnog perioda, kada je konzumacija alkohola najizraženija.

„Pokrenuli smo kampanju sa Ministarstvom zdravlja kako bismo ukazali na to koliko poruke koje šaljemo unutar naših domova utiču na percepciju alkohola kod djece. Fokus smo stavili na obrazce slavlja koji često šalju poruku da ne postoji proslava bez alkohola“, navela je Šišović.

Ukazala je da je CAZAS radio na prikupljanju podataka, analizi politika i uključivanju građana, organizacija i institucija u proces donošenja rješenja.

„Efikasna promjena zahtijeva angažman svih nas – od institucija do građana. Potrebno je razbijati opasne narative i promovisati odgovornost na svim nivoima“, navela je Šišović.

Kao ključne prepreke promjenama, Šišović je navela ukorijenjene predrasude i marketing koji glorifikuje alkohol kao simbol opuštanja, zabave i društvenog statusa.

„Promjena društvenog narativa o alkoholu nije jednostavna, ali je neophodna. Samo zajedničkim naporima možemo izgraditi društvo koje prioritetno štiti zdravlje i dobrobit svih svojih građana“, poručila je Šišović.

Govoreći o uticaju alkohola na zdravlje, nacionalna kontakt tačka za alkohol, Institut za javno zdravlje dr Sabina Ćatić, istakla je da alkohol, uprkos dugotrajnoj percepciji kao neizostavnog dijela društvenih običaja, predstavlja ozbiljan rizik za zdravlje.

„Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), alkohol je odgovoran za 2,6 miliona smrtnih slučajeva godišnje na globalnom nivou. Posebno je zabrinjavajuća smrtnost mladih osoba, od kojih 13 odsto između 20. i 39. godine umire zbog posljedica konzumacije alkohola“, rekla je Ćatić.

Foto: PR Centar 

Govoreći o podacima za Crnu Goru, Ćatić je navela da je alkohol treći najveći faktor rizika za smrtnost i obolijevanje u populaciji starosne dobi između 15 i 49 godina.

„Na osnovu podataka iz 2021. godine, smrtnost uzrokovana alkoholom u Crnoj Gori porasla je za 57 odsto u poslednje tri decenije. Potrošnja alkohola u zemlji, prema istraživanju iz 2017. godine, iznosi 10,3 litra po glavi stanovnika godišnje, što je značajno iznad evropskog prosjeka“, rekla je Ćatić.

Ona je upozorila da alkohol nije samo uzrok zavisnosti već i mnogih organskih bolesti.

„Svjetska zdravstvena organizacija ističe da ne postoji bezbjedna količina alkohola koja se može konzumirati. Svaka kap alkohola potencijalno doprinosi zdravstvenim problemima. Alkohol je 1988. godine svrstan u grupu 1 kancerogena, zajedno sa duvanom i azbestom, a odgovoran je za karcinome jetre, dojke, jednjaka, debelog crijeva i drugih organa“, navela je Ćarić.

Ukazala je da je prema istraživanjima, čak 4,4 odsto svih dijagnostikovanih karcinoma na globalnom nivou direktno povezano sa konzumacijom alkohola.

„Posebno zabrinjavajuće jeste raširena praksa "binge drinking" među mladima – ciljano opijanje konzumiranjem velikih količina alkohola u kratkom vremenskom periodu. Mladi piju sa ciljem da promijene stanje svijesti, što često vodi akutnom trovanju alkoholom i potencijalno smrtnim ishodima“, rekla je Ćatić.

Prema njenim riječima, mitovi o zaštitnom efektu umjerene konzumacije alkohola sve češće se dovode u pitanje.

„Podaci koji govore o zaštitnim efektima na kardiovaskularni sistem su diskutabilni i često dolaze iz studija finansiranih od strane alkoholne industrije“, rekla je Ćatić.

Istakla je da je ključ u prevenciji i edukaciji.

„Ukoliko se adekvatno radi na promociji zdravih stilova života i podizanju svijesti o štetnosti alkohola, možemo značajno smanjiti rizike za zdravlje. Svaki unos alkohola, bez obzira na količinu ili vrstu pića, štetan je za organizam“, navela je Ćatić.

Predstavljajući nacionalnu studiju – Ekonomija alkohola i oporezivanje alkohola u Crnoj Gori mr Ivana Ivanović iz Instituta za socio-ekonomske analize  predstavila je rezultate studije i pojasnila je da je analiza obuhvatila učešće proizvodnje alkoholnih pića u bruto domaćem proizvodu (BDP) i zapošljavanju.

„Učešće sektora u BDP-u variralo je između 0,41 odsto (2021.) i 0,59 odsto (2016. i 2017), dok su tri najveće kompanije u ovom sektoru zapošljavale 8,12 odsto ukupno zaposlenih u prerađivačkoj industriji. U periodu od 2018. do 2020. godine, Crna Gora je bilježila suficit u izvozu vina, dok su pivo i žestoka pića uvozno dominantni proizvodi“, navela je Ivanović.

Ukazala je da u poređenju sa državama Evropske unije i regiona, Crna Gora ima značajno niže akcize na alkohol.

„Na primjer, akcize na pivo su osam puta niže nego u Finskoj, dok su tri puta niže nego u Bosni i Hercegovini. Žestoka pića imaju najveće akcize među alkoholnim proizvodima, a od septembra 2024. uvedena je akciza na mirna vina. Međutim, u posljednjim godinama došlo je do smanjenja udjela akciza u maloprodajnoj cijeni alkohola, dok je povećanje prihoda stanovništva doprinijelo većoj dostupnosti alkoholnih pića“, rekla je Ivanović.

Smatra da to ukazuje na potrebu za revizijom akcizne politike kako bi se ograničila dostupnost alkohola, naročito kod najugroženijih grupa.

Foto: PR Centar 

„Studija je analizirala uticaj cijena i akciza na potrošnju alkohola prema socioekonomskim grupama. Pokazalo se da su domaćinstva sa nižim prihodima osjetljivija na promjene cijena. Na primjer, povećanje cijena alkohola za deset odsto smanjuje konzumaciju žestokih pića za 11 odsto u nižim dohodovnim grupama, dok je taj procenat 6,8 odsto kod viših grupa“, kazala je Ivanović.

Prema njenim riječima, najveći udio u potrošnji alkohola ima pivo, dok žestoka pića, zbog viših cijena, čine najveći dio budžetskih izdvajanja za alkohol kod domaćinstava s nižim prihodima.

„Procijenjeno je da bi uvođenje akciza na mirna vina moglo donijeti dodatnih četiri miliona eura budžetskih prihoda. Međutim, problem predstavlja i sivo tržište alkohola, naročito domaće proizvodnje, koje zahtijeva bolju regulaciju i kontrolu“, kazala je Ivanović.

Smatra da je progresivna priroda oporezivanja alkohola ključna za smanjenje konzumacije i zaštitu zdravlja stanovništva, uz istovremeno očuvanje fiskalnih prihoda.

„Uvođenje dodatnih mjera i prilagođavanje akcizne politike moglo bi doprinijeti održivijem i zdravijem okruženju u Crnoj Gori“, dodala je Ivanović.

Predstavljajući nalaze analize stanja i ispitivanje stavova građana i građanki u odnosu na upotrebu i dostupnost alkohola u Crnoj Gori, Šišović je kazala da alkohol ne utiče samo na zdravlje već da izaziva niz problema u sferi bezbjednosti pojedinca, porodica i šire zajednice.

„Cijena koju plaćamo zbog visoke konzumacije alkohola prevazilazi ekonomske gubitke i zdravstvene troškove, ona se preslikava na gotovo svaki aspekt društva“, navela je Šišović.

Upozorila je da Crna Gora, uprkos formalnom usklađivanju sa politikama SZO ne uspijeva da primijeni preporuke.

„ Prihodi od akciza na alkohol, na primjer, idu u državni budžet, ali nema garancije da će ta sredstva biti usmjerena na prevenciju, liječenje i edukaciju. Poseban problem leži u društvenim obrascima koji normalizuju konzumaciju alkohola od najranijih godina. Na dječjim rođendanima često se koristi bezalkoholni šampanjac, ali taj obrazac slavlja kreira uvjerenje da sve što se slavi mora uključivati alkohol“, navela je Šišović.

Ukazala je da rodne norme dodatno pogoršavaju situaciju.

„Konzumacija alkohola se kod dječaka često doživljava kao dokaz zrelosti. Očevi često glorifikuju prvo pijanstvo izjavama poput 'Sad si muškarac', umjesto da se razgovara o posljedicama alkohola na zdravlje“ , naglasila je Šišović.

Ukazala je i na zabrinjavajući rast broja vozača zatečenih u alkoholisanom stanju.

„U 2023. godini zabilježeno je 11 588 takvih slučajeva dok je 761 osoba je pod uticajem alkohola učestvovala u saobraćajnim nesrećama. Veliki broj nezgoda ostaje neprijavljen jer se rješava kroz evropske izvještaje, pa je stvarni obim problema još veći“, rekla je Šišović.

Smatra da su kazne nedovoljno stroge i da ne postoji sistem koji bi povezivao prekršaje sa licencama ili pravom na rad.

Kao primjer dobre prakse istakla je Švedsku, gdje se osobama sa prekršajima vezanim za alkohol zabranjuje obavljanje djelatnosti u ugostiteljstvu ili sličnim oblastima.

„Bez promjene svijesti među odraslima ne možemo očekivati promjene u ponašanju mladih“, jasna je Šišović.

Govoreći o mjerama prevencije, Šišović je kazala da one uključuju preusmjeravanje prihoda od akciza na prevenciju i edukaciju, jačanje inspekcijskih kontrola, posebno u pogledu služenja alkohola maloljetnicima, edukaciju roditelja i djece o štetnim posljedicama alkohola, strože zakone i veće sankcije za prekršaje vezane za alkohol.

„Naša društvena svijest često opravdava ponašanja koja su višestruko opasna. Vrijeme je da to promijenimo, jer alkohol ne ugrožava samo onoga ko ga konzumira, već i sve nas“, navela je Šišović.