Međunarodni dan zagrljaja slavi se 21. januara, istražili zašto je grljenje bitno.

Foto: Ilustracija/Pexels.com 

Osmijeh može biti namjenjen svakome, ali zagrljaji su namjenjeni za posebne ljude u našim životima. Zagrljaji su jedan od najjednostavnijih, a opet najmoćnijih načina izražavanja emocija. 

Zašto su zagrljaji bitni?

Kao ljudi, komuniciramo na jedan od dva načina: verbalnom i neverbalnom komunikacijom. Verbalna komunikacija su sve riječi koje izgovorimo, dok je neverbalna komunikacija sve ostalo, naša gestikulacija, izraz lica, pa čak i dodiri. Dodir kao oblik nevertalne komunikacije jako je specifičan. Istraživanja su pokazala da što su ljudi bliskiji emocionalno, to će dodiri biti češći i bliskiji, pa tako i zagrljaji.

Zagrljaj je univerzalni oblik neverbalne komunikacije između dvoje ljudi. Koristi se u svim životnim situacijama, od pozdrava do izražavanja sućuti ili čestitke na uspjehu. Tako se i zagrljaji koriste i mogu imati više značenja - od radosti do utjehe.

Savršen zagrljaj

Foto: Ilustracija/Pexels.com 

Iako ne možemo reći da postoji savršen zagrljaj, jer potrebe svake osobe se razlikuju, naučnici su uspjeli otkriti recept za najprijatnije iskustvo. Jedno istraživanje je pokazalo kako ljudi generalno više preferiraju zagrljaje koji traju 5-10 sekundi radije nego kratke, usputne od jedne sekunde. Isto istraživanje je pokazalo da zagrljaji gdje ruke idu jedna iznad druge su ljudima koji primaju zagrljaj najprijatniji.

Hormoni zagrljaja

Rađena su mnoga istraživanja o zagrljajima, a rezultati samo dokazuju njihove benefite. Kad zagrlimo nekoga ko nam je bitan ili primimo zagrljaj od drage osobe, u našem mozgu se događa nekoliko stvari. Za početak, mozak počne lučiti razne hormone koji na nas utiču drugačije ili se, dugoročno, smanjuju nivo onih "loših" hormona.

Endorfini

Foto: Ilustracija/Pexels.com 

Endorfini su neuropeptidi, male molekule koje omogućuju komunikaciju između neurona u mozgu. Oni su dio sistema za kontrolu bola i djeluju kao prirodni analgetici, pružajući učinak sličan opijatima poput morfijuma. Međutim, endorfini su čak 30 puta djelotvorniji u ublažavanju bola od morfijuma i ne izazivaju destruktivnu  zavisnost.

Endorfini ne samo da smanjuju fizičku bol, već djeluju i na ublažavanje psihološke boli, jer su te vrste boli procesuirane u istim djelovima mozga, poput prednjeg cingularnog korteksa i periaqueductal gray regije. Zato zagrljaji mogu pružiti utjehu kada smo tužni ili pod stresom.

Oksitocin

Foot: Ilustracija/Pixabay.com 

Oksitocin, često nazivan "hormonom ljubavi," ima ključnu ulogu u regulaciji stresa i zdravlju kardiovaskularnog sistema, posebno u kontekstu toplog fizičkog kontakta poput zagrljaja. Istraživanje među ženama u premenopauzi pokazalo je da su viši osnovni nivoi oksitocina povezani s nižim krvnim pritiskom i brzinom otkucaja srca. Žene koje su češće doživljavale zagrljaje s partnerima imale su viši nivoa oksitocina te su pokazale manji kardiovaskularni odgovor na stres.

Kortizol

Istraživanja su gledala i to kako zagrljaji utiču na stres, posebice kod žena. Jedno takvo je pokazalo da kratkotrajni zagrljaji između romantičnih partnera mogu smanjiti nivo kortizola, hormona stresa, što olakšava suočavanje s izazovnim situacijama poput ispita ili javnih nastupa. Ovo smanjenje stresa kod žena moglo bi biti povezano s oslobađanjem oksitocina, koji pomaže u regulaciji fizičkog odgovora na stres.

Koliko zagrljaja nam treba dnevno?

Porodični  terapeut Virđina Satir jednom prilikom je izjavila da su nam potrebna četiri zagrljaja dnevno za preživljavanje, 8 za održavanje i 12 za rast. Iako se čini da je to puno, istraživanja pokazuju da je više zagrljaja bolje nego premalo. Nažalost, mnogi ljudi danas, posebno u zapadnim kulturama, pate od nedostatka fizičkog kontakta. Redovni zagrljaji s bliskim osobama mogu značajno smanjiti stres, poboljšati raspoloženje i unaprijediti zdravlje. Počnite s onima najbližima i ne bojte se tražiti zagrljaj – vaše tijelo i um će vam biti zahvalni.