Ponedjeljak, 21.04.2025 | 20:16
IZVOR: 24sedam.rs

Stručnjaci upozoravaju - Psihološke navike koje mogu ukazivati na MANJAK INTELIGENCIJE

Svi ponekad odugovlačimo, no kad odgađanje postane stil života, ono počinje otkrivati dublje slabosti: lošu organizaciju, manjak fokusa i slabije razvijene izvršne funkcije mozga.




Foto: Ilustracija/ Pexels

Inteligencija nije isključivo stvar kvocijenta inteligencije ni školskih diploma. Psiholozi je sve češće posmatraju kao složen sklop osobina: sposobnost prilagođavanja, znatiželja, emocionalna zrelost i otvorenost prema učenju. Važno je shvatiti da to nisu trajna obilježja, već prilike za lični rast.

Donosimo sedam navika koje psiholozi povezuju s nižim kognitivnim kapacitetima, kao i smjernice za njihovo prevladavanje.

1. Odsutnost znatiželje – kad prestanemo postavljati pitanja

Albert Einstein je jednom rekao: 'Nemam neki poseban talent, samo sam strastveno znatiželjan'. Psiholozi se slažu, radoznalost je temelj učenja, ali i zdravog intelekta. Osobe koje ne postavljaju pitanja, ne istražuju i ne pokazuju interes za nove informacije često stagniraju u razvoju svojih mentalnih kapaciteta.

Šta možete učiniti?

Pitanja su alati razuma. Trenirajte znatiželju svakodnevno, istražujte nepoznato, čitajte, učite iz različitih izvora, slušajte ljude bez predrasuda. Mozak voli izazove, ali ih morate svjesno tražiti.

2. Hronično odgađanje – kad vrijeme ne sarađuje s nama

Svi ponekad odugovlačimo, no kad odgađanje postane stil života, ono počinje otkrivati dublje slabosti: lošu organizaciju, manjak fokusa i slabije razvijene izvršne funkcije mozga.

Psihološki gledano, to često znači nesposobnost procjene prioriteta i donošenja racionalnih odluka, što su važni pokazatelji inteligencije.

Šta možete učiniti?

Postavite male, jasne ciljeve. Upotrijebite tehniku 'prvog koraka' – kad vam je teško početi, učinite samo prvu malu stvar. Rasporedite zadatke u korake i nagradite se za napredak. Disciplinom potičete razvoj samoregulacije, a to su važne komponente emocionalne i kognitivne inteligencije.

3. Površno slušanje – čujemo, ali ne razumijemo

Loše vještine slušanja nisu samo društveni problem, već i kognitivni. Osobe koje jedva slušaju, ne analiziraju što je rečeno i brzo prelaze na vlastite misli, teško razvijaju dublje razumijevanje svijeta i ljudi.

Slušanje zahtijeva koncentraciju, analitičko razmišljanje i empatiju, odnosno sve komponente koje podstiču razvoj inteligencije.

Šta možete učiniti?

Praktikujte aktivno slušanje. Usmjerite pažnju na sagovornika, ne prekidajte, pokušajte razumjeti poruku iza riječi. Svaki razgovor može biti vježba pažnje, razumijevanja i mentalne fleksibilnosti.

4. Otpornost na promjene – kad fleksibilnost izostane

Inteligencija nije statična, ona se očituje u sposobnosti prilagođavanja. Ljudi koji se teško snalaze u novim okolnostima često se drže zastarjelih obrazaca ponašanja, čak i kad su neefikasno.

Šta možete učiniti?
 
Prigrlite promjene kao priliku za rast. Kad osjetite otpor, zastanite i zapitajte se – 'što mogu naučiti iz ove situacije?'. Svjesno prakticiranje fleksibilnosti potiče razvoj neuronskih veza u mozgu i jača kognitivnu otpornost.

5. Pretjerano samopouzdanje – kad zatvorimo vrata učenju

Samopouzdanje je važno, no kad preraste u uvjerenje da 'uvijek znamo bolje', može nas udaljiti od rasta. Ljudi koji nisu spremni priznati pogrešku i ne preispituju vlastita uvjerenja često zaostaju u intelektualnom razvoju.

Šta možete učiniti?
 
Razvijajte stav 'vječnog učenika'. Pitajte se: 'Mogu li nešto propustiti?', 'Postoji li drugi način gledanja na ovo?'. Otvorenost prema vlastitoj pogrešivosti znak je mentalne zrelosti, a ne slabosti.

6. Odbacivanje tuđih mišljenja – kad raznolikost postane prijetnja

Inteligentne osobe ne boje se drugačijih mišljenja – one ih analiziraju. Odbacivanje alternativnih stajališta bez pokušaja razumijevanja često ukazuje na manjak kognitivne fleksibilnosti.

Šta možete učiniti?
 
Umjesto da se odmah ne slažete, pokušajte razumjeti zašto neko misli drugačije. Empatija, aktivno slušanje i kritička analiza tuđih stavova izoštravaju vlastitu inteligenciju.

Nedostatak samosvijesti – kad ne poznajemo vlastiti um

Samosvijest je možda najvažniji temelj inteligencije. Ljudi koji ne razmišljaju o vlastitim postupcima, motivima i slabostima često ne mogu mijenjati ono što ne razumiju. Bez unutrašnjeg uvida, razvoj je ograničen.

Šta možete učiniti?
 
Vježbajte introspekciju. Vodite dnevnik, promatrajte vlastite reakcije, postavljajte pitanja: 'Zašto sam ovo rekao?', 'Zašto me ovo uznemirilo?'. Svijest o sebi gradi emocionalnu i kognitivnu zrelost.

Ove navike nisu osuđujuće etikete, već signali koji nam pokazuju gdje možemo rasti. Inteligencija nije fiksna – ona se razvija. Ako prepoznate neki od navedenih obrazaca kod sebe, to je prvi korak prema promjeni. Biti inteligentan ne znači uvijek znati, već biti voljan učiti, slušati, prilagoditi se i otvoriti se novim pogledima. Prava snaga uma leži u njegovoj sposobnosti da se mijenja.

KOMENTARI (0)

Ostavi komentar

Ostavite komentar

* Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu. "Kolektiv.me" se ne može smatrati odgovornim za napisane komentare. Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama.

OSTALE VIJESTI

Zašto su kućni ljubimci korisni za fizičko i mentalno zdravlje vaše djece?

Nedjelja, 13.09.2026 | 15:20

Ukoliko razmišljate da udomite novog kućnog ljubimca, stručnjaci ističu da odrastanje uz kućne ljubimce čini čuda za fizičko zdravlje djece.

Zašto jedemo kada nismo gladni? Niz psiholoških faktora krije se iza ove navike

Četvrtak, 07.05.2026 | 16:30

Kada se suočimo sa viškom kilograma, često se zapitamo: "Kako se ovo desilo?". Često se javlja i osjećaj da se više ne prepoznajemo u ogledalu.

Postpraznični blues – Januar je gotov, jeste li spremni za februar?“

Srijeda, 28.01.2026 | 11:16

Nakon praznika, usporenog ritma, kasnih buđenja i manje obaveza, povratak poslu mnogima je teži nego što su očekivali. Fokus slabi, motivacija kasni, a energija je „na rezervi“.

Zašto se ne razumijemo: najčešće greške u komunikaciji i kako da ih izbjegnemo

Subota, 17.01.2026 | 14:56

Često imamo sklonost da mislimo kako je komunikacija lakša nego što jeste, ili da je to nešto što prirodno dobro radimo, a ne vještina koja se može usavršavati i kojoj možemo svjesno posvetiti pažnju. Ako poboljšamo svoje komunikacijske vještine, gotovo svaki aspekt našeg života imaće koristi. Komunikolozi izdvajaju neke uobičajene loše navike koje bi trebalo da ostavimo u prošlosti – i objašnjavaju zašto.

Način na koji govorimo može da otkrije poremećaj ličnosti – navode istraživači

Nedjelja, 28.12.2025 | 18:05

Da li je moguće uočiti disfunkciju ličnosti iz nečijeg svakodnevnog govora i upotrebe riječi?

Promjenljivo OBLAČNO, moguća kiša - Ove TEMPERATURE nas očekuju u UTORAK

Ponedjeljak, 16.11.2026 | 15:37

U utorak nas očekuje promjenljivo do pretežno oblačno vrijeme, uz uglavnom suve uslove tokom dana, s povremenom kišom samo ponegdje.

Tužilaštvo pokrenulo istragu zbog krađe 78.329 eura: Za osumnjičenog se traži pritvor

Ponedjeljak, 16.11.2026 | 15:31

Više državno tužilaštvo u Podgorici donijelo je naredbu o sprovođenju istrage protiv U.Đ. zbog osnovane sumnje da je, kao saizvršilac, izvršio krivično djelo razbojništvo.

Rašković: Ako su radovi na Veljem brdu zamutili vodu u Nikšiću i Bijelom Polju, Perić bi trebalo da podnese prijave protiv odgovornih

Ponedjeljak, 16.11.2026 | 15:17

Odbornik Pokreta Evropa sad u Skupštini Glavnog grada, Petar Rašković,  osvrnuo se na aktuelnu situaciju sa zamućenjem vode u Podgorici, komentarišući i tvrdnje o mogućoj povezanosti radova na Veljem brdu sa problemima u vodosnabdijevanju drugih crnogorskih opština.

Evo koje odluke je Vlada donijela na telefonskoj sjednici

Ponedjeljak, 16.11.2026 | 15:10

Iz Vlade je danas saopšteno da su 12. novembra 2026. godine, u skladu sa članom 10 Uredbe o Vladi, bez održavanja sjednice, na osnovu pribavljene saglasnosti većine članova Vlade, odlučili o:

Koprivica: Integritet budućih članova Vlade mora se provjeravati prije stupanja na funkciju

Ponedjeljak, 16.11.2026 | 15:01

Izglasavanje predloga za promjenu Ustava u drugom krugu predstavlja veliki korak ka zatvaranju pregovaračkog Poglavlja 23, ali i izgradnji sistema u kojem će se odgovornost i prevencija sukoba interesa i korupcije garantovati čvrstim pravilima, poručio je potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica.

Vukić čestitao Spajiću: Nagrada u Beču značajna međunarodna potvrda Crnoj Gori

Ponedjeljak, 16.11.2026 | 14:55

Generalni sekretar Socijalističke narodne partije (SNP) Dragan Vukić čestitao je predsjedniku Vlade Milojku Spajiću povodom dodjele prestižne nagrade „Zemlja-partner godine 2026“, koja mu je uručena na Bečkom ekonomskom forumu.

Skupštini podnijeta peticija kojom se traži da se srpski jezik izjednači sa crnogorskim

Ponedjeljak, 16.11.2026 | 14:37

Skupštini Crne Gore danas je podnijeta peticija kojom se traži da srpski jezik, kojim se prema rezultatima popisa izjasnilo da govori 43,18 odsto stanovništva, bude izjednačen sa crnogorskim jezikom, koji je drugi po zastupljenosti. Inicijativa se, kako je pojašnjeno, odnosi na izjednačavanje statusa dva jezika kako u unutrašnjem pravnom poretku, tako i u kontekstu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji (EU).

Mandić čestitao Stevandiću reizbor za predsjednika Narodne skupštine RS

Ponedjeljak, 16.11.2026 | 14:27

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić čestitao je Nenadu Stevandiću reizbor na funkciju predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske.

Nezgoda u u Tuzima: Oborena pješakinja, transportovana u Urgentni

Ponedjeljak, 16.11.2026 | 14:16

U saobraćajnoj nezgodi u Tuzima povrijeđena je jedna osoba.

SDT podnio optužni predlog protiv Saše Čađenovića, tereti se za zloupotrebu službenog položaja

Ponedjeljak, 16.11.2026 | 14:09

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podnijelo je optužni predlog protiv specijalnog tužioca Saše Čađenovića zbog sumnje da je zloupotrijebio službeni položaj, jer, kako se navodi, u periodu od pet godina nije preduzimao procesne radnje u jednom krivičnom predmetu, što je dovelo do zastarjelosti krivičnog gonjenja šest osoba.