Zaštita i interpretacija kulturnog nasljeđa ne treba da bude samo institucionalna obaveza, već društvena vrijednost, a to je moguće jedino kroz mreže znanja, međunarodne saradnje, povjerenja i solidarnosti, ocijenila je ministarka kulture i medija Tamara Vujović.

Foto: Ministarstvo kulture i medija

Otvarajući međunarodnu naučnu konferenciju „Da li prošlost ima budućnost u Risnu? Iskustva i nade konzevatora i arheologa”, kazala je da arheologija, kao disciplina u kojoj se dodiruju empiričko istraživanje, teorijska refleksija i kulturna odgovornost, danas ima nemjerljiv značaj na globalnom nivou.

"Riječ je o djelatnosti koja iznova potvrđuje kontinuitet ljudskog postojanja i složenost identitetskih i civilizacijskih slojeva na kojima počivaju savremena društva. U tom pogledu, Crna Gora predstavlja izuzetan potencijal, koji privlaći pažnju i interesovanje brojnih stručnjaka širom svijeta", navela je Vujović.

Pored dugogodišnje saradnje sa Varšavskim univerzitetom kada je u pitanju Risan, izdvojila je i Crvenu Stijenu, najznačajniji paleolitski arheološki lokalitet na kojem se godinama sprovode istraživanja u saradnji sa Univerzitetom Minesota iz Amerike, kao i saradnju sa Njemačkim arheološkim institututom iz Berlina.

"Na relativno maloj teritoriji koncentrišu se nalazišta koja svjedoče o intenzivnim kulturnim, trgovačkim i političkim tokovima tokom više milenijuma, od ilirskih i helenističkih tragova, preko rimskih municipija, do ranohrišćanskih i srednjovjekovnih spomenika. Upravo ta višeslojnost čini crnogorsku kulturnu baštinu reprezentativnom i poželjnom za razmjenu iskustava sa najeminentijim institucijama i stručnjacima na međunarodnom nivou", rekla je Vujović.

Ukazala je da je veliki izazov odgovoriti na kompleksne zahtjeve savremenog upravljanja kulturnom baštinom, posebno arheološkim lokalitetima.

"Zato cijenim da je saradnja ključni uslov svakog savremenog društva za napredovanje u ovoj oblasti. S punim uvjerenjem ističem da međunarodna i interdisciplinarna partnerstva predstavljaju važan element crnogorske kulturne politike, kako u oblasti istraživanja i zaštite arheoloških lokaliteta, tako i u domenu obrazovanja i stručnog usavršavanja kadra iz ove oblasti",  kazala je Vujović.

Otvarajući međunarodnu naučnu konferenciju „Da li prošlost ima budućnost u Risnu? Iskustva i nade konzevatora i arheologa”, kazala je da arheologija, kao disciplina u kojoj se dodiruju empiričko istraživanje, teorijska refleksija i kulturna odgovornost, danas ima nemjerljiv značaj na globalnom nivou.

"Riječ je o djelatnosti koja iznova potvrđuje kontinuitet ljudskog postojanja i složenost identitetskih i civilizacijskih slojeva na kojima počivaju savremena društva. U tom pogledu, Crna Gora predstavlja izuzetan potencijal, koji privlaći pažnju i interesovanje brojnih stručnjaka širom svijeta", avela je Vujović.

Pored dugogodišnje saradnje sa Varšavskim univerzitetom kada je u pitanju Risan, izdvojila je i Crvenu Stijenu, najznačajniji paleolitski arheološki lokalitet na kojem se godinama sprovode istraživanja u saradnji sa Univerzitetom Minesota iz Amerike, kao i saradnju sa Njemačkim arheološkim institututom iz Berlina.

"Na relativno maloj teritoriji koncentrišu se nalazišta koja svjedoče o intenzivnim kulturnim, trgovačkim i političkim tokovima tokom više milenijuma, od ilirskih i helenističkih tragova, preko rimskih municipija, do ranohrišćanskih i srednjovjekovnih spomenika. Upravo ta višeslojnost čini crnogorsku kulturnu baštinu reprezentativnom i poželjnom za razmjenu iskustava sa najeminentijim institucijama i stručnjacima na međunarodnom nivou",  rekla je Vujović.

Ukazala je da je veliki izazov odgovoriti na kompleksne zahtjeve savremenog upravljanja kulturnom baštinom, posebno arheološkim lokalitetima.

"Zato cijenim da je saradnja ključni uslov svakog savremenog društva za napredovanje u ovoj oblasti. S punim uvjerenjem ističem da međunarodna i interdisciplinarna partnerstva predstavljaju važan element crnogorske kulturne politike, kako u oblasti istraživanja i zaštite arheoloških lokaliteta, tako i u domenu obrazovanja i stručnog usavršavanja kadra iz ove oblasti", kazala je Vujović.

U tom kontekstu, kako je dodala, posebno mjesto ima saradnja sa Republikom Poljskom, koja se tokom posljednje dvije decenije razvija na izuzetno plodotvoran način.

"Naročito ističem arheološka istraživanja lokaliteta u Risnu, realizovana u partnerstvu sa „Univerzitetom u Varšavi“. Riječ je o jednom od najznačajnijih helenističkih centara na istočnoj obali Jadrana, čiji nalazi, poput zlatnog prstena iz III vijeka p.n.e. i riznice od skoro pet hiljada bronzanih novčića, svjedoče o izuzetnom stepenu urbanosti, trgovačkih veza i političke dinamike u antičkom periodu", navela je Vujović.

Na osnovu analiziranih materijalnih tragova i prostorne distribucije nalazišta Carine i Gradina, kako je rekla, može se sa visokim stepenom izvjesnosti tvrditi da je antički Rizon bio najveći urbani centar ilirskog svijeta na prostoru današnje Crne Gore i šire, i u pojedinim periodima vjerovatno i politička prijestonica.

"Upravo slojevitost i prostorna integrisanost risanskog arheološkog pejzaža zahtijevaju pažljivo osmišljene konzervatorske strategije, koje nadilaze akt zaštite i ulaze u domen savremene interpretacije kulturnog nasljeđa kao dinamičkog resursa identiteta, obrazovanja i održivog razvoja. U tom kontekstu, multidisciplinarni pristup postaje neophodan, podrazumijeva uvezivanje arheološke, konzervatorske, pejzažne, digitalne i muzeološke ekspertize, uz permanentnu revaluaciju metoda dokumentovanja i prezentovanja nalazišta", smatra Vujović.

Najavila je da će biti potpisan Memorandum o saradnji u oblasti zaštite i očuvanja kulturne baštine sa Univerzitetom u Vroclavu.

"Takav oblik partnerstva, utemeljen na dugoročnosti, uzajamnom povjerenju i visokoj stručnosti, potvrdiće da savremeni pristup zaštiti kulturnog nasljeđa ne može biti zatvoren u granicama pojedinačnih nacionalnih sistema, već da se istinska valorizacija dobara ostvaruje upravo kroz međunarodni dijalog, akademsku mobilnost i stratešku koordinaciju. Upravo Risan omogućava uspostavljanje takvih modela saradnje, čineći ga ne samo lokalitetom od izuzetnog značaja, već i paradigmatskim primjerom za savremeni konzervatorski rad na prostoru jugoistočne Evrope", rekla je Vujović.