U Javnoj ustanovi Centar “Ljubović” u Podgorici trenutno je smješteno 11 maloljetnika zbog krivičnih djela i delinkventnog ponašanja, dok jedan maloljetnik koristi uslugu dnevnog boravka, potvrdila je za naš portal direktorica Centra, Nina Delević.

Foto: Ilustracija, Pixabay

„Iako se JU Centar ‘Ljubović’ nalazi u Podgorici, pružamo usluge djeci i mladima iz različitih krajeva Crne Gore“, kazala je Delević i dodala da je najveći broj korisnika iz Glavnog grada.

“Četiri korisnika na smještaju i jedan u dnevnom boravku iz Podgorice, po dva iz Rožaja, Pljevalja i Herceg Novog jedan korisnik iz Ulcinja“, navodi Delević za Kolektiv.me

Kako kaže, najčešći razlozi zbog kojih se maloljetnici upućuju u ovu ustanovu su krađe, nasilničko ponašanje i porodično nasilje.

„U većini slučajeva riječ je o ponovljenim oblicima neprihvatljivog ponašanja koji zahtijevaju stručni nadzor, podršku i usmjeravanje“, pojasnila je.

Šta nakon 18.godine?

"Ne postoji statistika o tome koliko štićenika nakon izlaska iz ustanove nastavi sa problematičnim ponašanjem, ali iskustvo pokazuje da je uspješna reintegracija u društvo znatno vjerovatnija kada postoji adekvatna podrška porodice, zajednice i sistema", kaže Delević.

„Ukoliko postoji potreba, nastavlja se saradnja sa relevantnim institucijama kako bi se obezbijedio kontinuitet podrške i lakša tranzicija u samostalan život. Nedostatak podrške porodice, zajednice i programa socijalne inkluzije povećava rizik od povratka neželjenim obrascima ponašanja“, naglasila je.

Država mora mora pružiti bolju zaštitu

Govoreći o tome šta bi država mogla dodatno da učini, Delević poručuje:

„Potrebno je razvijati programe postpenalne zaštite, jačati saradnju između institucija, omogućiti zapošljavanje i stručno osposobljavanje mladima koji su bili u sistemu brige, ali i pružiti kontinuiranu psihosocijalnu podršku i mentorski rad, te sprovoditi edukativne kampanje koje promovišu pozitivne vrijednosti i resocijalizaciju.“

Zašto mladi ulaze u svije delinkvetnog ponašanja?

Prema riječima pedagoškinje Slavice Merdović, mladi najčešće ulaze u svijet delinkventnog ponašanja zbog nedostatka podrške, razumijevanja i osjećaja pripadnosti.

„Kada porodica, odnosno oni kojima dijete najviše vjeruje, ne prepozna njegove potrebe, a društvo mu ponudi loše uzore, dijete lako može krenuti stranputicom“, navodi Merdović.

Dodaje, da pubertet, emocionalna nezrelost, anksioznost i nedovoljna roditeljska kontrola predstavljaju faktore koji doprinose razvoju rizičnog ponašanja.

Dosadašnja praksa pokazuje da djeca koja dolaze u centar uglavnom potiču iz disfunkcionalnih porodica sa slabijim obrazovanjem i nižim socioekonomskim statusom.

Često su to porodice opterećene socijalnim i egzistencijalnim problemima, gdje roditelji nemaju ni materijalne, ni emocionalne ni vaspitne kapacitete da pruže djeci stabilnost, podršku i sigurnost. 

Zbog toga kako kaže ne treba ih posmatrati kao „problematičnu”, već kao djecu u problemu koja zaslužuju pomoć, razumijevanje i šansu da izgrade povjerenje u sebe i odrasle koji ih okružuju. 

Faktori poput nasilja u porodici, alkoholizma, zanemarivanja i nedostatka emocionalne podrške često su u korijenu problema. Siromaštvo dodatno pojačava osjećaj isključenosti, dok vršnjački pritisak u adolescentnom periodu može biti presudan jer mladi traže prihvatanje i lako usvajaju rizična ponašanja. Zato je važno djelovati na više nivoa: porodičnom, školskom i društvenom.

„U takvim okolnostima, delinkventno ponašanje im ponekad postaje način da skrenu pažnju, izraze revolt ili pronađu pripadnost koju nemaju u porodici.“ – istakla je Merdović za naš portal.

Uticaj društvenih mreža sve jači

Problem nastaje kada se preko ovih platformi promovišu nasilje, nepoštovanje autoriteta, površne vrijednosti ili lažni ideali uspjeha.

“Mladi, koji još nemaju razvijenu kritičku svijest, lako prihvataju takve uzore i pokušavaju da ih imitiraju.” Digitalni vršnjački pritisak, gdje lajkovanje i komentarisanje postaju mjerilo vrijednosti, može povećati frustraciju i dovesti do agresivnog ponašanja. „Važno je razvijati medijsku pismenost, učiti mlade da prepoznaju manipulacije, kao i uključiti roditelje i škole u kontrolu i razgovor o sadržajima na mrežama.“ – istakla je.

Foto: Ilustracija, Pixabay

Razlika između starijih i malđih delikvenata

Iz prakse je uočena značajna razlika između mlađih i starijih maloljetnika kada je riječ o uzrocima i načinu ispoljavanja delinkventnog ponašanja. 

„Kod mlađih maloljetnika (13–15 godina), delinkvencija najčešće proizilazi iz porodičnih okolnosti poput zanemarivanja, emocionalne nestabilnosti i lošeg roditeljskog modela, a ponašanje je često impulsivno – rezultat radoznalosti ili potrebe za pažnjom.“ 

Nasuprot tome, kod starijih maloljetnika delinkventno ponašanje ima svjesniji karakter i izraženiju socijalnu dimenziju.

„Oni su pod većim uticajem vršnjačkih grupa, češće ih pokreću motivi materijalne koristi, moći, statusa, a ponekad i osjećaj ogorčenosti prema sistemu, što zahtijeva kompleksnije i individualizovanije pristupe u radu".

Prevencija počinje u porodici

Prevencija maloljetničke delinkvencije mora početi rano i biti usmjerena na jačanje porodice, potrebno je razvijati savjetovališta, škole roditeljstva i programe podrške za porodice u riziku.

Institucije poput centara za socijalni rad, škola, policije i zdravstva moraju bolje sarađivati.

“Takođe, mladima je važno obezbijediti kvalitetan sadržaj u zajednici – sportske i kreativne radionice, volontiranje i druge aktivnosti koje razvijaju osjećaj pripadnosti i smanjuju rizik od delinkventnog ponašanja.” zaključuje Merdović.