Crna Gora ulazi u najosjetljiviju fazu evropskih integracija, a nova vlada – iako će, prema riječima potpredsjednika Vlade za vanjske i evropske poslove Filipa Ivanovića, završiti tehnički dio pregovora – neće biti ona koja će zemlju formalno uvesti u EU.

Foto: Vlada Crne Gore

Taj posao čeka izvršnu vlast koja će biti formirana nakon izbora 2027. godine, ali Ivanović tvrdi da se njen sastav “neće bitnije razlikovati od aktuelnog”.

U intervjuu za Pobjedu, Ivanović ocenjuje da Crna Gora nije smanjila tempo reformi, te da je najbolji Izvještaj Evropske komisije do sada najjasniji dokaz da je zemlja ostala lider u regionu. Ipak, priznaje da ratifikacija pristupnog ugovora – posljednji korak pred članstvo – zavisi od političkih odluka svake pojedinačne države članice.

“Proces je danas znatno kompleksniji nego tokom ranijih proširenja. Pored tehničkog ispunjavanja kriterijuma, sve zavisi i od političke volje država članica”, kaže Ivanović.

Naglašava da će dinamiku ratifikacije neminovno oblikovati izborni ciklusi širom Evrope, te da su u ovom trenutku “nezahvalne bilo kakve preciznije procjene”.

Ipak, uvjeren je da postoji široka svijest o geopolitičkoj važnosti proširenja.

“Ne očekujem veća iznenađenja u namjeri da Crna Gora postane članica EU 2028. godine”, istakao je.

Na pitanje da li države poput Poljske, Estonije ili baltičkih zemalja mogu imati rezerve zbog proruske retorike dijela crnogorske političke scene, Ivanović odgovara da se takvi strahovi preuveličavaju. Navodi da je iz tih zemalja dobijena “snažna i nedvosmislena podrška”, podsjećajući da je Letonija javno poručila da očekuje ulazak Crne Gore upravo 2028.

Komentarišući ocjene da sadašnja vlada ima kapacitet da zatvori poglavlja, ali ne i da obezbijedi članstvo, Ivanović kaže da je riječ o promijenjenom narativu onih koji su ranije tvrdili da će proces stagnirati.

“Formalno gledano, tvrdnja je tačna. Ali sasvim je izvjesno da naredna vlada – ona koja će dočekati ulazak u EU – neće biti bitno drugačija od sadašnje”, poručuje on.

Ivanović navodi da je Poglavlje 31 spremno za zatvaranje već duže od godinu dana. Ističe da se sa Hrvatskom razgovara konstruktivno i da su ostvareni mjerljivi pomaci. Na pitanje da li se kaje zbog usvajanja Rezolucije o Jasenovcu, odgovara da se dokument odnosi isključivo na pijetet prema nevino stradalima.

Tvrdnje da PES nema kapacitet da se odupre koalicionim partnerima, Ivanović odbacuje kao “naivne pokušaje izazivanja razdora”.

“U prvom poluvremenu pričalo se da je premijer nadređen predsjedniku Skupštine; u drugom – da je obrnuto. Rezultat je isti: pokušaj destabilizacije vlasti. Аli ti pokušaji su osuđeni na neuspjeh”, kaže on.

Iako više nije ministar vanjskih poslova, kaže da je njegov rad po suštini isti, te podsjeća na brojne međunarodne aktivnosti u kojima je predstavljao vladu. Ponavlja da u vođenju spoljne politike nema neslaganja, jer je cijela Vlada ustavno zadužena za nju.

Govoreći o postavljanju spomenika Pavlu Đurišiću, Ivanović ističe da je država reagovala promptno i zakonito.

“Nije lako zadovoljiti sve senzibilitete, ali reakcija je bila brza i adekvatna”, kaže on, dodajući da slični kontroverzni slučajevi postoje i u zemljama EU.

Ivanović priznaje da se evropske prijestonice moraju još intenzivnije uključiti u završnu fazu integracija, ali tvrdi da su kontakti kontinuirani i da se već pripremaju veliki diplomatski događaji – od predsjedavanja Berlinskim procesom do domaćinstva samita EU – Zapadni Balkan 2026.

“Sve to biće važna prilika da Crna Gora pokaže da je spremna da bude prva naredna članica Unije”, zaključuje potpredsjednik Vlade.