Potpredsjednica Demokratske narodne partije Maja Vukićević saopštila je da se stiče utisak da dio zahtjeva koje je ispostavila Hrvatska u suštini predstavljaju opstrukciju Crne Gore i usporavanje na putu evropskih integracija. Poručila je da članstvo jedne države u Evropskoj uniji ne bi smjelo da bude sredstvo za nametanje rješenja u bilateralnim sporovima.

Foto: Vlada Crne Gore/ B. Ćupić

Članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji već duže od decenije predstavlja strateški cilj, na čijem je ostvarivanju, sa manje ili više uspjeha, radilo više crnogorskih vlada. Najveći napredak postignut je u posljednjih nekoliko godina, a doprinos tome dala je i Demokratska narodna partija glasanjem za zakone u Skupštini, ali i kroz rad u izvršnoj vlasti. Taj doprinos ogleda se i u konkretnim rezultatima, kroz zatvaranje poglavlja 21, kao i u pripremi za zatvaranje poglavlja 14", navela je Vukičević.

Uprkos sprovedenim reformama, kaže ona, zatvaranje tog poglavlja iz oblasti saobraćaja ostalo je opterećeno zahtjevima koje je ispostavila Hrvatska.

"Crna Gora se već neko vrijeme suočava sa pritiscima hrvatske Vlade i zahtjevima čiju opravdanost i povezanost sa evropskim integracijama ima puno pravo da preispita. Stiče se utisak da dio zahtjeva koje je ispostavila Hrvatska u suštini predstavljaju opstrukciju Crne Gore i usporavanje na putu evropskih integracija. Članstvo jedne države u Evropskoj uniji ne bi smjelo da bude sredstvo za nametanje rješenja u bilateralnim sporovima", kazala je Vukićević.

Kaže da se među tim pitanjima nalazi i odšteta za bivše zatočenike logora Morinj.

"Odgovornost za zlostavljanje i patnje zatočenika ne smije se relativizovati, a svaki odštetni zahtjev mora imati jasno pravno i činjenično utemeljenje. Crna Gora ima obavezu da traži pravdu i za svoje državljane koji su bili žrtve mučenja i ubistava u logoru Lora. Tu obavezu prije svega ima Vlada, koja to pitanje mora zvanično pokrenuti. Za razliku od Morinja, gdje u samom logoru nije bilo smrtno stradalih, crnogorski državljani su svoje živote ostavili u logoru Lora, a njihove porodice do danas nisu dočekale pravdu. Poštovanje svih žrtava podrazumijeva jednaka mjerila i spremnost da se o odgovornosti govori bez selektivnosti", kazala je Vukićević.

Posebnu pažnju, prema njenim riječima, zaslužuju nedavno usvojene izmjene Zakona o sportu i njihove posljedice po naziv bazena u Kotoru, koji nosi ime Zorana Džimija Gopčevića, proslavljenog vaterpoliste i osvajača olimpijskih, svjetskih i evropskih medalja.

"Odluka koja zadire u sjećanje na Gopčevića i njegovo nasljeđe zahtijeva jasno obrazloženje, prije svega zbog činjenice da Gopčević za života nikada nije bio optužen da je počinio bilo kakav zločin. Neprimjeren je i način na koji je izmijenjen zakon kojim je otvoren put promjeni naziva bazena u Kotoru, čime je udovoljeno zahtjevima Hrvatske po ovom pitanju", kazala je ona.

Vukićević poručuje da Crna Gora treba da uđe u Evropsku uniju, ali na tom putu mora sačuvati dostojanstvo i pravo da štiti svoje legitimne interese.

"Suočavanje sa prošlošću podrazumijeva utvrđivanje činjenica i odgovornosti, a svako preuzimanje obaveza mora imati jasno pravno utemeljenje. Ukoliko ostale članice Evropske unije iskreno žele prijem Crne Gore, od njih očekujemo da podrže pravično rješavanje bilateralnih sporova i spriječe da oni postanu sredstvo blokiranja evropskog puta", kazala je potpredsjednica DNP-a.

Dosadašnji tok događaja, kako smatra ona, ostavlja utisak da hrvatska strana uspješnije zastupa svoje stavove, dok crnogorska javnost nema dovoljno jasnih informacija o tome kako naša diplomatija štiti državne interes.

"Naprotiv, često svjedočimo i krajnje servilnom ponašanju pojedinaca koji predstavljaju Crnu Goru u dijalogu sa Hrvatskom. Građani imaju pravo da znaju šta se od Crne Gore traži, šta predstavnici Vlade prihvataju i na osnovu kojih argumenata. Spremnost na dijalog mora biti praćena sposobnošću da se obrazloženo odbije zahtjev koji nije opravdan", rekla je Vukićević.

I dok dio javnosti uporno traži kočničare evropskog puta u drugim državama, Vukićević navodi da je Hrvatska ta koja od Crne Gore potražuje novčanu odštetu, imovinu i teritoriju na moru, koja pokriva ulaz u Bokokotorski zaliv.

"Otvorena pitanja sa Hrvatskom zahtijevaju mnogo jasniji odgovor Vlade i parlamentarne većine. O važnim pitanjima odštete, imovine i razgraničenja mora se odlučivati na osnovu utvrđenih činjenica i interesa Crne Gore, uz punu odgovornost prema građanima", navela je ona.

Naglašava da na djelu treba pokazati da je Crna Gora nezavisna država, sposobna da samostalno vodi svoju politiku, poštuje druge i štiti sopstvene interese.

"Crna Gora je nadživjela i nadživjeće mnoge vlasti i ne može se poistovjećivati ni sa jednom vladom, ali je svaka od njih dužna da odluke donosi odgovorno, vodeći računa o njenom suverenitetu i dobrobiti građana", zaključila je Vukićević