Očekuje se da će zemlje EU-a odobriti značajno pooštravanje evropske imigracione politike, uključujući podršku uspostavljanju „centra za povratak“ migranata koji bi se nalazio van ove zajednice od 27 članica.

Foto: Ilustracija /Pixabay

U strahu od pobjede krajnje desničarskih stranaka na izborima, vlade širom Evrope nastoje zauzeti oštriji stav.

Ministri unutrašnjih poslova koji se sastaju u Briselu prvi put će glasati o nizu mjera koje je ove godine predstavila izvršna vlast EU-a, radi strožeg regulisanja dolaska i povratka migranata.

Evo o kojim se mjerama radi, ukoliko budu usvojene.

Otvaranje centara van granica EU-a u koje bi se slali migranti čiji su zahtjevi za azil odbijeni, takozvanih „centara za povratak“.

Strožije kazne za migrante koji odbijaju napustiti evropsku teritoriju, uključujući i duže periode pritvora.

Vraćanje migranata u zemlje koje nijesu njihove zemlje porijekla, ali koje Evropa smatra „bezbjednim“.

Opadanje broja ilegalnih ulazaka u Evropu za oko 20 odsto do sada ove godine u poređenju s prošlom nije ublažilo pritisak da se djeluje po ovom politički eksplozivnom pitanju.

Do ovih najnovijih prijedloga došlo je samo nekoliko mjeseci nakon što je EU usvojila ogroman novi zakon o migracijama, koji će stupiti na snagu u junu.

„Moramo prebaciti u višu brzinu“, rekao je komesar EU za migracije Magnus Brunner, „kako bismo ljudima dali osjećaj da imamo kontrolu nad ovim što se dešava.“

Nove inicijative izazvale su zgražavanje među aktivistima koji rade s migrantima.

„Umjesto da ulaže u bezbjednost, zaštitu i uključivost, EU bira politike koje će gurnuti još više ljudi u opasnost i pravni limbo“, rekla je Silvia Carta iz PICUM-a, nevladine organizacije koja pruža zaštitu nedokumentovanim migrantima.

Ali, podstaknute Danskom, koja predsjedava EU-om i već se dugo zalaže za ove mjere, države članice ubrzano napreduju.

Diplomata EU-a rekao je za AFP da među liderima bloka postoji „široko prepoznata politička želja“ da se nastavi s ovim dodatnim koracima.

„Veoma brzo napredujemo“, rekao je diplomata, govoreći u ime drugih pod uslovom anonimnosti.

Međutim, neki u bloku i dalje su skeptični.

Francuska dovodi u pitanje zakonitost i efikasnost nekih prijedloga, dok Španija nije uvjerena da „centri za povratak“ funkcionišu, nakon nekoliko neuspješnih pokušaja drugih zemalja.

Uprkos zabrinutosti, postoji podrška poslanika desnog centra i krajnje desnice, koji su već dali početno zeleno svjetlo u Evropskom parlamentu.

Ako ova tri prijedloga u ponedjeljak odobre države članice EU-a, zvaničnici kažu da će cilj biti da se odmah započnu pregovori s Parlamentom kao sljedeći korak prema odobrenju.

Iako će u ponedjeljak veliki dio fokusa biti na novim prijedlozima koji se forsiraju, biće i teških razgovora o raspodjeli najmanje 30.000 tražilaca azila prema nedavnim zakonskim izmjenama.

Taj potez dio je novog sistema „solidarnosti“ koji pomaže u smanjenju pritiska na zemlje koje bilježe veliki broj dolazaka, poput Grčke i Italije.

Očekuje se da će druge zemlje EU-a prihvatiti tražioce azila ili doprinijeti sa 20.000 eura po osobi zemljama pod pritiskom.

Međutim, s obzirom na to da se vlade širom bloka podstiču da pooštre imigracionu politiku, pružanje pomoći za prihvat dodatnih tražilaca azila nosi veliki politički rizik.

„Malo je ministara unutrašnjih poslova koji će htjeti da izađu pred novinare i kažu: ‘U redu, primio sam ih 3000’“, rekao je evropski zvaničnik za AFP.

EU je ipak pod pritiskom da postigne kompromis o preseljenju ljudi, a vrijeme ističe kako bi se donijela konačna odluka do kraja godine.