Isticanje identitetskih tema poput zahtjeva da srpski postane službeni jezik u Crnoj Gori ne doprinosi političkoj stabilnosti koja je preduslov za evropski put, kazala je za Newsmax Balkans državna sekretarka u crnogorskom Ministarstvu evropskih poslova Biljana Papović.

Foto: Đorđe Cmiljanić/Vlada Crne Gore

Prosrpske partije, koje su dio vladajuće koalicije u Crnoj Gori, sve glasnije su u zahtjevima da srpski postane službeni, a ne jezik u službenoj upotrebi, kako je sada definisano.

Tako je poslanik i potredsjednik Demokratske narodne partije Dragan Bojović za Newsmax Balkans nedavno kazao da bi status srpskog jezika trebalo riješiti prije nego što Crna Gora uđe u Evropsku uniju.

Papović smatra da je zbog stavljanja identitetskih tema kao prioritetnih Crna Gora prethodnih decenija izgubila previše vremena.

“U 2026. godini kada imamo puno posla bilo koje isticanje takvih tema ne doprinosi političkoj stabilnosti koja jeste preduslov na putu ka EU. Nije problem otvoriti bilo koju temu, već je to pitanje načina i dijaloga i komunikacije koliko su neke stvari moguće i realne za sprovođenje”, kazala je Papović gostujući u emisiji Dijagnoza.

 
Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2023. u Crnoj Gori se 41,1 odsto građana izjašnjavaju kao Crnogorci, a 32,9 odsto kao Srbi, dok njih 36,2 odsto govore crnogorskim a 43,5 odsto srpskim jezikom.

Prema Ustavu Crne Gore, crnogorski je službeni jezik, dok su srpski, bosanski, albanski i hrvatski jezici u službenoj upotrebi.

Za izmjenu Ustava, u dijelu koji tretira službeni jezik, potrebna je dvotrećinska podrška u parlamentu kao i tropetinska od svih birača na referendumu.

Papović podsjeća da je to u vremenu pisanja Ustava bio zaštitni mehanizam.