Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je u srijedu da je Beograd od administracije predsjednika SAD Donalda Trampa očekivao velike pomake unaprijed, ali da se to zasad nije osjetilo.

Foto: arhiva, YouTube screenshot/Александар Вучић

„Kada govorimo i o tarifama, kada govorimo o sankcijama NIS-u – ništa od toga nije nešto što je išlo u prilog interesima Srbije. Istovremeno, u trenucima kada nam je bilo teško, nismo tu podršku dobili ni od drugih velikih sila, ni na Istoku, ni u EU“, rekao je Vučić na otvaranju Ambasadorske konferencije Ministarstva spoljnih poslova u Beogradu.

Američke sankcije Naftnoj industriji Srbije (NIS), vodećoj naftnoj i gasnoj kompaniji u Srbiji, važe od oktobra. Uvedene su zbog većinskog ruskog vlasništva u kompaniji, a odlagane su osam puta prije nego što su stupile na snagu.

Sa druge strane, Rusija nije pokazala spremnost da proda većinski paket akcija i na taj način omogući ukidanje sankcija, te pomogne Srbiji da izbjegne gasnu krizu. Predsjednik Rusije Vladimir Putin izjavio je prije pet dana da ta zemlja „ima ideje“ kako izaći iz krize sa NIS-om, ali detalje nije iznio.

Kada je riječ o američkim tarifama na strane proizvode, koje je u aprilu 2025. uveo Tramp, od država Zapadnog Balkana najteže je pogođena Srbija. Američke carinske stope za Srbiju od tada iznose 37 odsto, odnosno dva procenta više od novih carinskih stopa uvedenih na proizvode iz Bosne i Hercegovine.

Srbija ostaje na EU putu, kaže Vučić

Govoreći o problemima sa kojima je Srbija suočena, Vučić je rekao da je bilo koja od velikih sila u „teškim trenucima za Srbiju“ mogla da kaže da je tu, ali da je svako imao dodatne razloge za pritisak, očekujući još više od Beograda i „tražeći mnogo, a ne dajući ništa“.

„Dobro smo razumjeli tu poruku i mislim da je važno da smo je dobro razumjeli, znajući da ne možemo sami u svijetu. Zato i jesmo na evropskom putu i ostaćemo na evropskom putu, bar dok budem predsjednik i dok bude ovakva parlamentarna većina, ali ovo nam je za nauk“, rekao je Vučić.

Posljednje četiri godine Srbija nije otvorila nijedno poglavlje u pregovorima sa Evropskom unijom, započetim prije više od deset godina. U zaključcima Savjeta Evropske unije navodi se da je EU put strateški cilj Srbije, ali da su reforme usporene, dok je napredak u pravosuđu i borbi protiv korupcije minimalan.

Vučić je naveo da je sa novoizabranim američkim predsjednikom Donaldom Trampom imao „odličan razgovor, srdačan i sadržajan“.

U obraćanju ambasadorima optužio je zemlje u regionu da djeluju protiv Srbije, dovodeći u pitanje njihovo pravo na vojnu saradnju.

On je i ranije optuživao Albaniju, Hrvatsku i Kosovo da prave „vojnu alijansu“, nakon što su te tri zemlje u martu potpisale zajedničku deklaraciju kojom se, kako je navedeno, jača saradnja i ističe važnost zajedničkih odgovora na bezbjednosne izazove, hibridne prijetnje i druge rizike koji bi mogli ugroziti regionalnu stabilnost.

„Zbog čega su širili te vojne sporazume i sa Slovenijom i zbog čega su pokušavali tako naporno da uključe i Bugarsku u te procese? Sasvim je izvjesno da to nisu radili zbog priče za novine. Naprotiv. I kada sam razgovarao sa generalnim sekretarom NATO-a i sa ljudima u EU, svi su slijegali ramenima“, izjavio je Vučić.

Srbija je u 2024. godini najviše investirala u vojne svrhe u poređenju sa ostalim balkanskim državama, pokazuju podaci Međunarodnog instituta za istraživanje mira u Stokholmu (SIPRI).

U 2024. Srbija je za vojsku izdvojila 2,2 milijarde američkih dolara, što je 2,6 odsto bruto domaćeg proizvoda.

Vučić je rekao da „Amerikanci nedvosmisleno i otvoreno naoružavaju Albance na Kosovu i Metohiji, kao i Turska“.

„Jedan jedini cilj je direktno ugrožavanje Srbije i njenog teritorijalnog integriteta i, naravno, napadi na civilno stanovništvo i vojno-policijske strukture Srbije. Drugi cilj ne postoji. Zbog čega postoji toliko naoružavanje Republike Hrvatske? Jedna konstantna i permanentna kampanja protiv Srbije i srpskog naroda“, kazao je Vučić.

Najteži oružani incident u regionu Zapadnog Balkana dogodio se u septembru 2023. godine, kada su naoružani napadači koji su na Kosovo ušli iz Srbije napali kosovske policajce u mjestu Banjska na sjeveru Kosova. Tom prilikom ubijen je jedan policajac, dok su stradala tri napadača.

Biznismen i političar sa Kosova Milan Radoičić priznao je odgovornost za napad, ali se i dalje nalazi u Srbiji, gdje nije krivično gonjen.

Napadi iz susjedstva na teritoriji Srbije nijesu zabilježeni.

Optužbe i po pitanju Kosova

Vučić je optužio Kosovo i velike sile da ne poštuju sporazume postignute u okviru dijaloga Beograda i Prištine.

Posljednji sporazum postignut je u februaru 2023. godine sa kosovskim premijerom Aljbinom Kurtijem. Implementacija sporazuma, poznatog kao francusko-njemački plan, koji je trebalo da vodi ka normalizaciji odnosa, do danas nije započela.

Suprotno ranijem dogovoru da će Srbija prekinuti kampanju povlačenja priznanja Kosova, Vučić je najavio da će Srbija „morati da nastavi težak i naporan posao na poništavanju priznanja“.

„Za nas je Kosovo i Metohija neotuđivi dio Srbije – tako je bilo i tako će biti. Znam da nije prijatno kada o tome morate govoriti u Londonu ili Vašingtonu, ali to je tako i molim da o tome nemamo raspravu“, rekao je Vučić.

Kosovo je tokom 2025. godine dobilo tri nova priznanja – Kenije, Sudana i Sirije. Prema podacima Ministarstva inostranih poslova, Kosovo je od proglašenja nezavisnosti 2008. godine priznalo 120 država.

Rezolucija UN o Srebrenici

Vučić je rekao da su strani faktori pokušali da u Ujedinjenim nacijama donesu rezoluciju o genocidu u Srebrenici bez konsultacija sa Srbijom.

Generalna skupština UN je u maju 2024. usvojila rezoluciju kojom je 11. jul proglašen Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici. U genocidu u julu 1995. ubijena su najmanje 8.372 Bošnjaka.

„Zahvaljujući ogromnom angažmanu uspjeli smo da pokažemo da jedna mala zemlja može da se suprotstavi i, ako hoćete, u broju glasova na neočekivan način pobijedi velike sile“, zaključio je Vučić.