Uz standardne želje za dobro zdravlje, ličnu i porodičnu sreću u novoj godini svi želimo i više novca u novčanicima. U godini za nama gotovo svima - novca je, ipak, falilo.

Foto: Ilustracija/ AI generated

Razlog je kako potvrđuje zvanična statistika inflacija koja je bila nešto veća od četiri odsto. U sindikatu su izračunali da je za izmirivanje troškova života četvoročlanoj porodici bilo neophodno preko dvije hiljade eura ili gotovo dvije prosječene zarade. Zbog rasta cijena država je u najznačajnijoj privrednoj grani - turizmu uvećala prihode. Tako je od turizma uprkos padu broja noćenja i dolazaka, prihodovano milijardu tri stotine miliona eura.

A, kakva nas u brojkama očekuje godina pred nama. U državnoj kasi biće 3,7 milijardi eura. No to neće biti dovoljno za izmirenje svih obaveza države, pa će biti neophodno zaduženje do 704 miliona eura. Taj novac će se koristiti isključivo za vraćanje starih dugova. U Vladi su projektovali da će ekonomija u 2026. rasti po stopi od 3,2 odsto.

Da li će taj rast biti dovoljan da omogući građanima bolji životni standard, pitali smo novinare i političare.

Zoran Leković, urednik emisije "Okvir" kaže da smo bolje prošli nego što smo zaslužili.

Oni koji u Parlamentu donose odluke, ipak, različito gledaju na učinke u 2025.

"Nismo dobili nijednog investitora, nijedno novo preduzeće. Mislim da je pad turizma i nesnađenost aktuelne vlade i sve ono što je ona prouzrokovala za prethodnih pet godina dovelo do toga da ćemo kada realno budemo sagledavali ukupne prihode koje je ostvarila crnogorska privreda izuzete od same inflacije imati mnogo manje novca koji će ostati u Crnoj Gori", smatra Nikola Milović iz DPS-a.

Dejan Đurović poslnik Nova srpska demokratija kaže da je tačno da je bilo dvije rupe u toku turističke sezone, ali da se pokazala od početka do kraja godine izuzetno uspješna.

"Definitivno da je ova godina bila godina konsolidacije i godina primprema za velike investicije koje bi trebalo da krenu. Od početka izgradnje autoputa do ostalih saobraćajnih projekcija koje imamo i mislim da će u ovoj godini biti interesantno i za strane investicije koje su prostornim planom omogućene", napominje Đurović.

Kada su u pitanju investicije javnost su 2025. podijelili sporazumi Vlade sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima o saradnji u turizmu i energetici, jer podrazumijevaju davanje državnog zemljišta bez tendera i koncesija. Zbog toga dio javnosti protivio se najavljenim projektima Muhameda Alabara. Dok čekamo investicije iz Emirata, država je radila saobraćajnu infrastrukturu.

"Dolazak Vizera sa otvaranjem na desetina novih linija i veću saobraćajnu povezanost Crne Gore, recimo i otvaranje puta Mijakovići-Vrulja, znači za sjever dosta, završava se Sokolovina, veliki projekat na putu Mojkovac-Pljevlja, što će olakšati život građanima. Bulevar Jaz -Tivat se, nažalost, nije završio", kazao je Leković.

Kao najpozitivniji ekonomski događaj u 2025. naši sagovornici navode ulazak Crne Gore u SEPA sistem plaćanja što će za građane značiti jeftnije i brže transakcije sa 40 evropskih država. No, od evropskog standarda života smo još daleko uprkos povećanjima plata i penzija, koje je i u godini za nama, pojela inflacija. Čemu onda da se nadamo u 2026.

"Očekuje nas skroman ekonomski rast, očekuje nas stopa inflacije koja neće biti na evropskom nivou već iznad evropskog nivoa. Građanima se ne može mnogo toga reći kada je ekonomija u pitanju već da nas čeka jedna vrlo, vrlo neizvjesna ekonomski 2026.godina", smatra Malović.

"Nema neizvjesnosti, tu smo bili jasni kod izdvajanja za budžet. U budžetu je predviđeno jasno da će biti isplaćene sve plate i penzije i socijale. Želim da vjerujem da ćemo 2026 učiniti da taj standard građana bude mnogo bolji", kaže Đurović.

"Očekujem gradnju autoputa, početak radova na zaobilaznici oko Budve. 2026. vidim kao bajpas između Crne Gore danas i Crne Gore 2028. kada će biti puno povezanija i biti puno pristupačnija turistima", ocjenjuje Leković.