Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić sve češće najavljuje mogućnost prijevremenih izbora, pri čemu se rokovi mijenjaju – od kraja 2026. godine do, kako sada navodi, mogućeg izlaska na birališta već u oktobru. Za razliku od ranijih godina, kada su izbori raspisivani bez mnogo oklijevanja, Vučić ovog puta, čini se, pažljivo prati rejting i političku snagu studentskog pokreta, koji se nametnuo kao novi faktor na političkoj sceni.

Foto: arhiva, YouTube screenshot/Александар Вучић

Govoreći za televiziju blisku vlastima, tokom božićnog prijema, Vučić je poručio da je izborna godina izvjesna, ali da termin još nije konačno određen.

„Izborna godina je kraj, hoću da kažem – da li će biti u oktobru, novembru ili decembru, vjerujem da je to stvar dogovora političkih aktera, ukoliko žele da se dogovaraju“, rekao je Vučić.

Sagovornici, međutim, podsjećaju da vlast do sada nije pokazivala spremnost da o izbornim terminima razgovara sa opozicijom, te da će ključnu ulogu imati rezultati istraživanja javnog mnjenja.

Novinar lista Danas Dragoljub Petrović ocjenjuje da ni sam Vučić nije siguran u ishod izbora.

„On bi najradije da ne raspiše izbore i da pronađe način da ostane na vlasti, jer bi ovi izbori mogli biti oni koje čeka druga Srbija, a koje on ne bi volio da dočeka“, smatra Petrović.

Izbori bi, kada god bili održani, Vučića dočekali na kraju njegovog drugog i, prema Ustavu, posljednjeg predsjedničkog mandata. U tom kontekstu, povratak na funkciju premijera sve se češće pominje kao realna opcija.

„Postoji mogućnost da se kandidujem za premijera, ukoliko istraživanja pokažu da bi Srbija otišla u pogrešnom smjeru ako ja ne bih bio kandidat“, izjavio je Vučić.

Takvom retorikom, ocjenjuju kritičari, predsjednik pokušava da stvori atmosferu referenduma, sugerišući da bi bez njega država zapala u krizu, što opozicija poredi sa političkom klimom s početka 2000-ih.

Predsjednik Demokratske stranke Srđan Milivojević ističe da je uloga opozicije danas drugačija nego ranije.

„Mi smo 2000-ih predvodili borbu, sada predvodimo podršku. Svako ima svoje mjesto u toj borbi. Ako politička scena nije uspjela da donese promjene 13 godina, treba podržati one koji mogu i koji su garant da promjene mogu uspjeti“, poručio je Milivojević.

Kao ključni akter promjena u posljednjih 14 mjeseci izdvojio se studentski pokret, koji je, prema ocjenama mnogih, jedini sposoban da se suprotstavi Vučićevoj političkoj mašineriji. Studenti su, međutim, jasno poručili da na njihovoj izbornoj listi nema mjesta za opozicione partije.

Iz Pokreta slobodnih građana poručuju da je dijalog ipak neophodan.

„Nije na onome ko je manji da poziva na razgovor, već na onome ko je veći. Nadam se da će pružena ruka opozicionih stranaka biti prihvaćena i da ćemo doći do zajedničke strategije i, na kraju, pobjede“, rekao je Aris Movsesijan.

Studenti su, kako navode, već 28. decembra prebrojali više od 400.000 građana spremnih da im pruže podršku. Šta ta podrška konkretno znači i na koji način će biti politički artikulisana, akademci će, kako je najavljeno, saopštiti 17. januara u Novom Sadu.