Prilikom kupovine jaja, mnogi potrošači instinktivno posežu za smeđim jajima, uvjereni da su ona zdravija, kvalitetnija ili prirodnija od bijelih. Ipak, stručnjaci ističu da je takva percepcija uglavnom rezultat navike i marketinga, a ne stvarnih nutritivnih razlika.

Foto: Ilustracija/ Pixabay

Prema mišljenju nutricionista i stručnjaka za ishranu, boja ljuske jajeta nema nikakav uticaj na njegovu nutritivnu vrijednost, ukus ili kvalitet. Razlika između smeđih i bijelih jaja isključivo je povezana s rasom kokoši koja ih nosi. Tamnije rase kokoši nose smeđa jaja, dok svjetlije rase nose bijela, ali sadržaj jajeta ostaje praktično isti.

I smeđa i bijela jaja sadrže približno jednaku količinu proteina, vitamina i minerala, te su podjednako vrijedna u svakodnevnoj ishrani. Njihova kulinarska svojstva takođe su ista – bez obzira na boju ljuske, jaja se jednako ponašaju prilikom kuhanja, pečenja ili pripreme drugih jela.

Ono što zaista može uticati na kvalitet jajeta jesu faktori poput ishrane kokoši, uslova u kojima se uzgajaju i svježine proizvoda. Kokoške koje se hrane raznovrsnijom hranom i borave na otvorenom mogu nositi jaja bogatijeg ukusa ili s nešto višim nivoom pojedinih hranjivih materija, poput vitamina D. Međutim, ove razlike nemaju veze s bojom ljuske i mogu se pojaviti kod obje vrste jaja.

Stručnjaci upozoravaju da je uvjerenje kako su smeđa jaja „bolja“ često zasnovano na mitu, ali i na činjenici da su ona nerijetko skuplja, što kod potrošača stvara utisak veće vrijednosti. U stvarnosti, viša cijena smeđih jaja uglavnom je posljedica većih troškova uzgoja određenih rasa kokoši, a ne boljeg kvaliteta samog proizvoda.

Zaključno, prilikom izbora jaja mnogo je važnije obratiti pažnju na oznake o načinu uzgoja, svježini i porijeklu proizvoda nego na boju ljuske. Smeđa ili bijela – kada je riječ o nutritivnoj vrijednosti i kvalitetu, razlike gotovo da ne postoje.