Jednostavna krvna analiza mogla bi pomoći u predviđanju ko će vjerovatno duže živjeti, pokazuje novo istraživanje.

Foto: Ilustracija/ Freepik
 
Studija, koju je vodila kompanija Djuk helt, u saradnji sa Univerzitetom u Minesoti, utvrdila je da mali molekuli ribonukleinske kiseline (RNK), poznati kao piRNA, mogu precizno predvidjeti da li će starije osobe živjeti još najmanje dvije godine.

Studija je objavljena u časopisu Aging Cell.

Novi alat za procjenu rizika

Naučnici navode da njihov rad ukazuje na potencijalni novi alat: minimalno invazivnu krvnu analizu koja bi mogla ranije da identifikuje kratkoročni rizik preživljavanja i pomogne u usmjeravanju intervencija za promovisanje zdravog starenja.

"Kombinacija svega nekoliko molekula piRNA pokazala se kao najsnažniji pokazatelj dvogodišnjeg preživljavanja kod starijih osoba – jači od godina, životnih navika ili bilo kog drugog zdravstvenog pokazatelja koji smo proučavali", izjavila je autorka rada, profesorka sa Univerziteta Djuk – Virdžinija Bajers Kraus. "Najviše nas je iznenadilo to što je tako snažan signal proizašao iz obične krvne analize."

Uloga malih molekula RNK

PiRNA su mali molekuli RNK poznati po svojoj ulozi u regulaciji razvoja, regeneracije i imunološke funkcije. U ovoj studiji, istraživački tim mjerio je nivoe piRNA u uzorcima krvi osoba starijih od 71 godine i otkrio da su niži nivoi određenih piRNA snažno povezani sa dužim životom.

Kako bi došli do zaključaka, naučnici su koristili napredne tehnike uzročne vještačke inteligencije i mašinskog učenja za analizu 187 kliničkih faktora i 828 različitih malih RNK molekula u više od 1.200 uzoraka krvi. Uzorci su poticali iz velike grupe iz Sjeverne Karoline, uspostavljene u ranijoj studiji koju je vodio Djuk, a ishodi preživljavanja potvrđeni su putem nacionalnih podataka o mortalitetu.

Tačnost od 86 odsto

Statističko modeliranje pokazalo je da grupa od samo šest piRNA može da predvidi dvogodišnje preživljavanje sa tačnošću do 86 odsto. Ovi nalazi su potom potvrđeni u drugoj, nezavisnoj grupi starijih osoba.

Učesnici koji su živjeli duže dosledno su pokazivali niže nivoe specifičnih piRNA, što ponavlja obrasce ranije uočene kod jednostavnijih organizama, gdje je smanjenje broja ovih molekula povezano sa dužim životnim vijekom. Prema doktorki Kraus, to sugeriše da piRNA molekuli mogu imati direktnu ulogu u dugovječnosti.

"Vrlo malo znamo o piRNA molekulima u krvi, ali ono što vidimo jeste da su niži nivoi nekih od njih bolji", rekla je doktorka Kraus. „Kada su ti molekuli prisutni u većim količinama, to može biti znak da nešto u organizmu nije u redu."

Bolji pokazatelj od holesterola ili godina

Istraživači su takođe uporedili piRNA sa poznatijim zdravstvenim pokazateljima. U predviđanju kratkoročnog preživljavanja, molekuli piRNA su nadmašili godine starosti, nivo holesterola, fizičku aktivnost i više od 180 drugih kliničkih mera. Iako su faktori životnog stila postali značajniji za dugoročnije preživljavanje, prisustvo molekula piRNA i dalje je pružalo važan uvid u osnovnu biologiju.

Buduća istraživanja

Tim planira da istraži da li promjene životnog stila, ljekovi ili nove klase ljekova – poput terapija zasnovanih na GLP-1 – mogu da utiču na nivoe molekula piRNA. Cilj je i poređenje nivoa piRNA u krvi sa onima u tjelesnim tkivima, kako bi se bolje razumjela njihova funkcija.

"Ti mali RNK molekuli su poput mikromenadžera u tijelu", rekla je doktorka Kraus. „Tek počinjemo da shvatamo koliko su moćni. Ovo istraživanje ukazuje na to da bismo mogli identifikovati kratkoročni rizik preživljavanja pomoću praktične i minimalno invazivne krvne analize, sa krajnjim ciljem unapređenja zdravlja tokom starenja."