Feliksa, orla krstaša iz Srbije, kojeg su u oktobru zarobili krijumčari divljih ptica na Bliskom istoku, u nedjelju konačno kreće put Srbije. Njegov povratak omogućila je višemjesečna saradnja Društva za zaštitu ptica Srbije sa agentom za njihovo spašavanje iz Libana, ali i donacije građana, koje su podmirile troškove otkupa, smještaja i puta ptice sa srpskog nacionalnog grba.

 

Foto: Screenshot/ RTS

Kada su stručnjaci za proučavanje ptica obilježili Feliksa i zatim ga iz rodne Bačke Topole pustili u avanturu, niko nije ni slutio da će mladi orao letjeti sve do Sirije, a zatim postati glavni junak napetog akcionog trilera, koji se, srećom, nije završio tragično.

Vukašin Kartalović, stručnjak za podatke u Društvu za zaštitu i proučavanje ptica Srbije, kaže da Feliks jedno vrijeme uopšte nije emitovao lokaciju gdje se nalazi, a onda je počeo da pokazuje tačke koje su vrlo razmaknute jedna od druge i do kojih ne može da stigne normalnim kretanjem ptice.

„Onda smo shvatili da vjerovatno ima nekog udjela čovjeka koji je ili pticu uhvatio ili je transmiter spao sa ptice pa se sad on nalazi… nismo znali dok nismo dobili tačnu potvrdu da je uhvaćen“, ističe Kartalović.

„Ptica je uhvaćena u Siriji, telemetrija je, naravno, odmah isključena i uništena, ali na osnovu prstenja koje je nosio došli su do nas, odnosno vidjeli su da je ptica prstenovana u Srbiji, ko ju je prstenovao i tražili su otkup za pticu“, navodi Kristina Milošević, stručnjak za proučavanje i zaštitu ptica.

„Agent iz Libana nije htio da odustane“
Svjesni da se novac od otkupa često koristi za druge kriminalne aktivnosti ili terorizam i da na taj način i sami mogu postati dio opasnog kriminalnog lanca šverca životinja, prvobitna odluka bila je da odbiju plaćanje otkupa. Međutim, uz razgovore sa agentom iz Libana, uslijedio je novi rizični pokušaj.

„Agent iz Libana nije htio da odustane i uspio je sa svojim udruženjem i poslovnim prijateljima da pređe iz Libana u Siriju i, pored toga, uspio je da, pored naše ptice, spasi još nekoliko ptica i da ih prebaci u Liban, gdje se sada nalaze u prihvatilištu“, kaže Kristina Milošević.

Nažalost, ovakve akcije krijumčara su česte na Bliskom istoku, kažu u Udruženju, a neke od njih imali su prilike da vide na snimcima koji su objavljeni na društvenim mrežama.

Orao Feliks u prihvatilištu za ptice u Libanu

„Nekim kvadovima i džipovima kroz pustinju tjeraju pticu dok ona ne bude potpuno iznemogla i onda leti tačno nisko iznad zemlje, da mogu lako da je uhvate i zarobe, jer i oni znaju da su velike ptice, ptice grabljivice, lešinari i slično – vrijedne. Ima dosta privatnih kolekcionara na Bliskom istoku, tako da ih onda hvataju, jer znaju da mogu dobiti dobru cijenu za njihov otkup, dok, recimo, neke druge ptice koje im nisu toliko značajne – ubijaju“, navodi Jelena Guduraš iz Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije.

Feliks opravdao simboliku svog imena
Feliks je imao sreće – time je opravdao i simboliku svog imena, a Srbija je uspjela da spasi pticu koja krasi heraldičke motive naše države.

Osim toga, 2015. godine u Srbiji je ostao svega jedan gnijezdeći par orlova krstaša, ali je njihova populacija, napornim radom stručnjaka i volontera, vremenom porasla na 19 gnijezda.

Prema sadašnjem planu, Feliks, koji u Srbiju stiže u nedjelju, privremeno će biti smješten u prihvatilište za ptice na Paliću, a mogao bi dodatno popraviti tu sliku, nadaju se ornitolozi.