Ljetnje računanje vremena počinje u nedjelju tako što časovnike pomjeramo za jedan sat unapred, sa dva na tri. Ove godine ljetnje računanje vremena počinje malo ranije nego prošle godine, što kod mnogih izaziva zabunu. Ali razlog nije promjena pravila, već jednostavno kalendarska igra.

Foto: pixabay, ilustracija

Spremite se za kraću noć sa subote, 28. marta, na nedjelju, 29. marta 2026. godine. Tačno u 2 sata ujutru, kazaljke će se pomjeriti za jedan sat unapred, na 3 sata ujutru. To znači da će jutra privremeno biti tamnija, ali će dan duže trajati popodne, što mnogi željno iščekuju sa dolaskom toplijeg vremena.

Mnogi su primijetili da su prošle godine, 2025. godine, satovi pomjereni unaprijed 30. marta. Razlog za ovu očiglednu nedosljednost leži u jednostavnom pravilu koje je na snazi širom Evropske unije. Prema važećoj direktivi, prelazak na ljetnje računanje vremena uvijek se dešava posljednje nedjelje u martu. Pošto datumi u kalendaru padaju u različite dane u nedjelji svake godine, mijenja se i datum posljednje nedjelje u martu. Ove godine je to 29. mart, dan ranije nego prošle godine.

Svakog proljeća i jeseni, pitanje značenja ovog običaja pomjeranja vremena se ponovo otvara. Prvobitno uveden tokom Prvog svjetskog rata, a široko usvojen tokom energetske krize 1970-ih, cilj promjene satova bio je ušteda energije boljim korišćenjem dnevne svjetlosti. Vjerovalo se da će duže večeri smanjiti potrebu za vještačkim osvjetljenjem. Međutim, novija istraživanja pokazuju da su te uštede, ako ih uopšte ima, minimalne, jer se u prelaznim mjesecima energija troši na jutarnje grijanje.

Evropski parlament je 2019. godine glasao za ukidanje sezonskog pomjeranja sata, a u anketi sprovedenoj godinu dana ranije, velika većina građana EU podržala je tu ideju. Međutim, cio proces je zastao. Do danas, države članice nijesu uspjele da se dogovore oko ključnog pitanja: da li trajno zadržati ljetnje ili zimsko (standardno) vrijeme. Problem dodatno komplikuje potreba za koordinacijom kako bi se izbjegao haos u transportu i na jedinstvenom tržištu. Zbog globalnih kriza poput pandemije i rata u Ukrajini, ovo pitanje je potisnuto u drugi plan.

Gubitak samo jednog sata sna može poremetiti naš unutrašnji biološki sat i izazvati umor, glavobolje i probleme sa koncentracijom koji mogu trajati danima. Statistika čak pokazuje i blagi porast saobraćajnih nezgoda u ponedjeljak nakon promjene, upravo zbog umora vozača. Srećom, postoje neki stručni savjeti koji će pomoći da se ublaži ovaj šok za tijelo.

Počnite sa prilagođavanjem tako što ćete u krevet ići petnaest do trideset minuta ranije nego obično. Ovo će učiniti prelaz postepenijim. U nedjelju ujutru, čim se probudite, izložite se prirodnoj dnevnoj svjetlosti. Sunčeva svjetlost je ključni signal našem mozgu koji pomaže u resetovanju našeg cirkadijalnog ritma.

Izbjegavajte teške obroke i kofein uveče ovim danima. Takođe, preskočite popodnevne dremke, jer će vas to umoriti uveče i olakšati vam da zaspite u novo, ranije vrijeme. Lagana fizička aktivnost tokom dana, po mogućstvu napolju, takođe može pomoći vašem tijelu da se brže prilagodi novom ritmu.