U našoj zemlji najučestalije su hronične nezarazne bolesti, poput kardiovaskularnih, malignih i dijabetesa. To je pokazatelj da mi jako malo vodimo računa o zdravlju, kazala je u "Linku" Radija Crne Gore državna sekretarka Ministarstva zdravlja doc.dr Milena Cojić.

Foto: Ilustracija/Pixabay

"Jako malo vodimo računa o faktorima rizika koji su u izuzetno visokoj prevalenci. Spadamo u zonu veoma visokog rizika za kardiovaskularne bolesti, imamo ogroman broj pušača, gojaznih, osoba koje konzumiraju alkohol... I sve to čini da su hronične nezarazne bolesti broj jedan kad je riječ o obolijevanju i umiranju. Stoga je Ministarstvo zdravlja stavilo akcenat na veće ulaganje u preventivne aktivnosti. Trudimo se da ojačamo ulogu izabranog ljekara u sistemu, jer je izabrani ljekar stub prevencije", rekla je dr Cojić.

Ističe da je izabrani ljekar taj koji treba da koordinira većinu preventivnih aktivnosti za naše građane. Nažalost, kako kaže, izabrani ljekari do sada su bili opterećeni velikom administracijom.

"Nastojimo da to mijenjamo. Jačamo njihove kapacitete u smislu jačanja vještina. Sada su izabrani ljekari obučeni. Radili smo programe po ugledu na Sloveniju i doktori su polagali ispite koji se polažu u EU. Istovremeno se uredbom o uslugama na primarnom nivou osnažuju njihove ingerencije, tako da će izabrani ljekari stvarno moći da zbrinu 80% zdravstvenih problema pacijenata", najavila je dr Cojić.

Prema njenim riječima, završili su obuku za pokus ultrazvuk.

"To je ciljani ultrazvuk abdomena i male karlice, koji će im pomoći da prepoznaju je li pacijent za dalju radiološku dijagnostiku. Još jedan od velikih izazova sa kojim se susrelo Ministarstvo zdravlja jesu liste čekanja. Pomenuću dva pozitivna primjera rješavanja tih listi. Jedan je ultrazvučna dijagnostika u Domu zdravlja Podgorica, a drugi Klinika za kardiologiju Kliničkog centra. Tu su ljekari, odnosno administratori i medicinske sestre preuzeli ulogu zakazivanja. Pacijent je rasterećen, ne gubi se u sistemu, već nakon završenog pregleda kod kardiologa, dobija termin za sljedeću kontrolu i eventualno za dodatnu dijagnostiku", kazala je dr Cojić.

Ističe da su sada dostupni termini u septembru kod kardiologa, zatim termini za holter, ultrazvuk srca, monitoring krvnog pritiska 24h i mnoge druge dijagnostičke procedure.

Najavila je da je sljedeci korak širenje tog pilot projekta.

"Već je proširen na endokrinu i reumatologiju, kao i na Dječiju bolnicu. Ono što je bitno, jeste da ovaj projekat ima nekoliko faza. Znači, liste čekanja ne rješavaju se preko noći. Mi smo ih za sada otvorili. Poznati su termini za šest mjeseci. Omogućili smo da sada budu vidljivi, a ne kao ranije, kad su se znali za mjesec, dva ili tri, a mnogi pacijenti uopšte nijesu mogli dobiti termin. Naravno da nijesmo zadovoljni što se toliko čeka. Ono što slijedi jeste skraćenje tog čekanja. To ćemo postići jačanjem uloge izabranog dr, zatim kroz privatno-javno partnerstvo i kroz dopunske i prekovremene ambulante u zdravstvenim ustanovama. Dakle, planirano je jačanje kapaciteta javnog zdravstvenog sistema i partnerstvo sa privatnim ustanovama za usluge na koje se najduže čeka", objasnila je dr Cojić.

Podsjetila je da je posljednjih godina povećan broj ljekara u Crnoj Gori. 2024.bilo ih je 1.990, a, danas ih ima 2600.

"Međutim, problem je njihova neravnomjerna raspoređenost. Znatno je više ljekara u centralnom regionu, nego u sjevernom i južnom. Trudimo se da to promijenimo. Svakako ćemo raditi i na poboljšanju uslova za rad", kazala je dr.

Doktrka ističe da jedan od glavnih razloga zašto ljekari odlaze iz javnog zdravstva, osim, naravno, finansijskog, jesu i uslovi rada.

"Slabosti su nedostatak protokola, nedostatak smjernica, nedostatak mogućnosti za napredovanje i kontinuiranu medicinsku edukaciju. Ministarstvo zdravlja je uložilo veliki napor da poboljša uslove i života i rada ljekara, kako povećanjem broja specijalizacija, mogućnosti za dalju edukaciju, tako i povećanjem izdvajanja za kontinuiranu medicinsku edukaciju. Povećane su i plate, ne samo ljekara, već i srednjeg i visokog medicinskog kadra, tako da se zaista sveobuhvatno radi", ukazala je dr Cojić.

Istakla je, prema njenim navodima, jedan revolucionarni i veliki reformski proces.

"To je uvođenje standardnih operativnih procedura. One su garant pacijentu da će biti jednako kvalitetno obrađen i u sjevernom, i u južnom, i u centralnom regionu. Isti tako, ljekar je zaštićen ukoliko je sve uradio kako nalažu smjernice i nauka.", zaključila je dr Cojić.