Narodni muzej Crne Gore počeo je sa programom obilježavanja 130 godina od osnivanja i 100 godina od obnove rada, a kako ističe direktor Jakša Ćalasan za Portal RTCG, jubilej nije samo prilika za retrospektivu, već i za kritičko promišljanje uloge muzeja danas – šta znači savremenom društvu i kako može biti relevantan novim generacijama.

Foto: NMCG

Ćalasan ističe da ovi jubileji predstavljaju izuzetno važan trenutak za Narodni muzej Crne Gore, jer podsjećaju na duboke istorijske korijene institucije, ali i na njenu sposobnost da opstaje, obnavlja se i razvija kroz različite društvene i političke okolnosti.

"Sto godina od obnove rada govori o snazi ideje muzeja kao čuvara kulturnog identiteta i kolektivnog pamćenja, čak i u izazovnim vremenima. Ovaj jubilej nije samo prilika za retrospektivu, već i za kritičko promišljanje naše uloge danas – šta muzej znači savremenom društvu i kako može biti relevantan novim generacijama. Takođe, on nas obavezuje da dodatno unaprijedimo standarde rada i otvorimo se prema javnosti", naglasio je Ćalasan.

Direktor jedne od najstarijih institucija kulture ocjenjuje da Muzej danas nije statična institucija, već dinamičan prostor koji se kontinuirano prilagođava i upravo zato ovaj jubilej vide kao prekretnicu, trenutak potvrde kontinuiteta, ali i jasne definicije pravca budućeg razvoja.

Muzej, ističe, simbolizuje spoj tradicije i savremenosti, ali tu je i odgovornost da se kulturno nasljeđe učini dostupnim i razumljivim svima i u tom smislu jubilej vide kao poziv na zajedničko učešće svih aktera društva u očuvanju i interpretaciji kulurne baštine.

Muzej postaje platforma za razgovor između institucije i publike

U okviru programa obilježavanja jubileja planiran je u junu stručni skup „Muzej kao mjesto dijaloga“, gdje će se staviti fokus na savremenu ulogu muzeja, odnosno na promjenu u načinu na koji funkcioniše u odnosu na zajednicu.

To, kaže Ćalasan, znači aktivno uključivanje građana – ne samo kao publike, već kao učesnika u kreiranju sadržaja, bilo kroz izložbe, dijeljenje ličnih iskustava ili davanje inputa u oblikovanju programa.

"Dijalog podrazumijeva dvosmjernu komunikaciju: muzej ne samo da prenosi znanje, već i sluša, uvažava i podstiče razmjenu različitih mišljenja i perspektiva i u tom smislu, muzej postaje platforma za razgovor, ne samo između institucije i publike, već i među samim posjetiocima. Važno je da izložbe i programi otvaraju prostor za zajedničko promišljanje tema kao što su istorija, identitet, tradicija, ali i savremeni društveni izazovi. Takav pristup podrazumijeva inkluzivnost, otvorenost i spremnost da se čuju i oni glasovi koji su ranije bili marginalizovani. Naš cilj je da muzej bude mjesto susreta, razmjene i razumijevanja", poručuje Ćalasan.

Naglašava i da je saradnja među muzejskim institucijama od suštinskog značaja, posebno zajedničko djelovanje na projektima koji prevazilaze nacionalne okvire. U regionu koji dijeli slične istorijske i kulturne slojeve, ta saradnja ima dodatnu vrijednost.

"Stručni skupovi poput ovog nijesu samo mjesto razmjene ideja, već i prilika za uspostavljanje konkretnih partnerstava, pokretanje zajedničkih inicijativa i usklađivanje savremenih muzeoloških praksi. Upravo kroz takve susrete dolazi do konkretnih pomaka, od zajedničkih izložbi do edukativnih programa i razmjene stručnjaka", kaže on.

Pripremljen program koji povezuje prošlost, sadašnjost i budućnost institucije 

Narodni muzej Crne Gore je, ističe Ćalasan, pripremio program koji na simboličan način povezuje prošlost, sadašnjost i budućnost institucije, a centralni događaj biće dvije velike jubilarne izložbe koje će biti otvorene početkom maja.

"Prva, u Galeriji 'Miodrag Dado Đurić', po prvi put će predstaviti sve muzejske jedinice kao jedinstven sistem. Koncept izložbe zasniva se na motivu niti, kao metafori trajanja, pamćenja i povezanosti. Svaka muzejska jedinica biće predstavljena kroz svoj tematski okvir, od arheologije i etnologije, preko istorije, do umjetnosti i arhivske građe, čime se gradi cjelovita slika kulturnog identiteta. Druga izložba, koja će istog dana biti otvorena u Biljardi, donosi svojevrsni 'hod kroz vrijeme', prikaz razvoja muzeja od njegovih začetaka u 19. vijeku, preko osnivanja 1896. i obnove 1926. godine, pa sve do danas. Poseban segment biće posvećen 'nevidljivom' radu muzeja – kustosima, konzervatorima i istraživačima. Uz to, biće promovisana i objedinjena monografija Narodnog muzeja koja predstavlja trajni zapis o jednom vijeku rada institucije. Program će biti zaokružen svečanom akademijom u Sali 'Ivan Crnojević', a u međuvremenu ćemo imati i niz drugih dešavanja", objašnjava Ćalasan.

Program obilježavanja jubileja počeo je na otvorenom, čime se, navodi Ćalasan, željelo poručiti da muzeji nijesu izolovani i zatvoreni sistemi, već institucije koje traže neposrednu komunikaciju sa zajednicom.

"Izlazak izvan fizičkih zidova muzeja omogućava da se približimo onima koji možda nijesu redovni posjetioci, ali i da kulturne sadržaje učinimo dostupnijim i vidljivijim. U savremenom kontekstu sve veći značaj dobija edukativna i društvena uloga Muzeja. Kroz radionice, izložbe na otvorenom i različite javne programe, ostvarujemo direktnu interakciju sa građanima i postajemo dio njihovog svakodnevnog života. Upravo takvi formati doprinose stvaranju osjećaja zajedništva i pripadnosti kulturnom nasljeđu", naglašava direktor Muzeja.

Ćalasan ističe da se sve više prepoznaje značaj participativnog pristupa, ali taj proces još uvijek nije u potpunosti razvijen.

"Postoji prostor za značajno unapređenje, posebno u smislu uključivanja publike već u ranim fazama planiranja izložbi, kroz zajednički izbor tema, sadržaja i interpretacija. Umjesto povremenih i projektnih aktivnosti, potrebno je razvijati dugoročne programe saradnje sa školama, lokalnim zajednicama i pojedincima. Takođe, muzeji treba da budu otvoreniji za različite glasove i iskustva, omogućavajući višeslojna tumačenja iste teme. Interaktivni formati, poput radionica i diskusija, dodatno jačaju tu dimenziju dijaloga. Međutim, ključni element ostaje izgradnja povjerenja, jer publika mora vidjeti da se njeni prijedlozi ne samo čuju, već i konkretno primjenjuju u radu institucije. Tek tada muzej može postati istinski zajednički prostor", navodi direktor Muzeja.

Ogroman potencijal za razvoj muzejske edukacije u Crnoj Gori 

Jedan od ciljeva skupa je, kako naglašava, i jačanje muzejske edukacije koja ima ogroman potencijal za razvoj u Crnoj Gori, posebno kroz kreiranje raznovrsnih i inkluzivnih programa prilagođenih različitim uzrastima i interesovanjima. Ključno je, kaže Ćalasan, da sadržaji budu ne samo informativni, već interaktivni i povezani sa svakodnevnim iskustvom posjetilaca.

"Cilj je da muzeji ne budu samo mjesta gdje se nešto posmatra, nego i gdje se aktivno uči. Kroz radionice, predavanja i vođene obilaske posjetioci se podstiču da istražuju i uče kroz iskustvo, što im pomaže da bolje razumiju kulturno nasljeđe. Važno je i povezivanje muzeja sa školama i fakultetima, kako bi postali dio redovnog obrazovanja. Savremene tehnologije kao što su digitalne izložbe, multimedijalni sadržaji i online platforme, sa čime smo već krenuli, omogućavaju veću dostupnost i fleksibilnost u učenju. U tom pravcu vidimo ključni prostor za razvoj, a to je spoj tradicionalnog znanja i savremenih metoda prenosa tog znanja", kaže Ćalasan.

Promijenile se potrebe publike, potrebna ulaganja u digitalnu infastrukturu 

On objašnjava i da su se potrebe publike značajno promijenile i da današnji posjetilac ne želi da bude pasivni posmatrač, već aktivni učesnik koji traži interakciju i lično iskustvo i da u Muzeju aktivno razmišljaju i rade u tom pravcu.

"Upravo zato Narodni muzej Crne Gore ulaže napore da tradicionalne muzeološke principe uskladi sa savremenim pristupima. Uveli smo brojne digitalne sadržaje – od 3D modela Njegoševog mauzoleja i reljefne karte, do interaktivnih tura i VR aplikacija koje omogućavaju virtuelne obilaske istorijskih prostora i lokaliteta, uključujući i Crvenu Stijenu. Posebno je značajan proces digitalizacije arhivske građe, koja u pojedinim segmentima datira i više od sedam vjekova. Time, ne samo da čuvamo vrijedan materijal, već ga činimo dostupnim široj javnosti. Balans između tradicije i inovacije postiže se upravo kroz ovakvu sinergiju – očuvanjem autentičnosti i uvođenjem novih načina interpretacije", naglašava Ćalasan.

Direktor dodaje i da su muzeji nezaobilazan segment savremene turističke ponude, posebno u zemlji kao što je Crna Gora, koja svoju prepoznatljivost u velikoj mjeri gradi na kulturnom i istorijskom nasljeđu.

Dobra muzejska ponuda podstiče turiste da se duže zadrže i da bolje dožive mjesto koje posjećuju, pa su u narednoj sezoni biti dvije velike izložbe, uz dodatne sadržaje koji spajaju učenje i savremenu tehnologiju.

Poseban fokus biće na tome da se kulturno nasljeđe predstavi na jasan, zanimljiv i pristupačan način, koji kombinuju edukaciju i savremene tehnologije.

Što se tiče izazova sa kojima se suočava danas Narodni muzej Crne Gore, Ćalasan ističe da je to potreba za značajnijim ulaganjima u digitalnu infrastrukturu. Bez toga, muzeji rizikuju da zaostanu za savremenim standardima i očekivanjima publike.

"Digitalizacija fondova, razvoj novih tehnologija i unapređenje prezentacije sadržaja zahtijevaju kontinuirana sredstva i strateško planiranje. S druge strane, upravo u tome vidimo i veliku šansu, da kroz razvoj kulturnog turizma, jačanje međunarodne saradnje i korišćenje dostupnih fondova, muzej dodatno unaprijedi svoj rad i vidljivost", naglašava Ćalasan.

Direktor Narodnog muzeja naglašava da ovim programom i novim projektima i inicijativama u prethodnom periodu žele da poruče da Muzej nije zatvoren prostor prošlosti, već otvoreno mjesto za razumijevanje sadašnjosti i oblikovanje budućnosti.

"Želimo da Narodni muzej Crne Gore bude mjesto koje okuplja, povezuje i inspiriše različite generacije. U budućnosti vidimo njegov razvoj kao još otvoreniju, inkluzivniju i tehnološki savremeniju instituciju, koja aktivno komunicira sa društvom i odgovara na njegove potrebe. Ključ je u balansu između očuvanja nasljeđa i njegove savremene interpretacije, odnosno između tradicije i inovacije", poručuje Ćalasan.