Predlog koncesionog ugovora za Aerodrome Crne Gore potrebno je detaljno analizirati kako bi se donijela najbolja odluka u interesu države i zapaoslenih, ocijenili su sagovornici u emisiji Specijal na RTV Podgorica.

 

Foto: Aerodromi CG

Aerodromi u Crnoj Gori trenutno posluju stabilno, ali postoji prostor za dodatno unapređenje koje bi moglo donijeti veće prihode i snažniji ekonomski efekat, ocijenio je poslanik PES-a Uglješa Urošević.

„Aerodromi danas posluju kako posluju, to nije loše. Ali je na nama da odlučimo da li želimo da ostane tako ili želimo dodatno unapređenje koje bi donijelo veće prihode i eventualno nova radna mjesta“, kazao je Urošević.

On ističe da je ključno procijeniti da li postojeći model zadovoljava potrebe države ili postoji potencijal za veći razvoj.

„Ovo stanje može da funkcioniše, to nije sporno, ali pitanje je – možemo li izvući više iz svega toga“, naglasio je.

Govoreći o regionalnoj konkurenciji, Urošević je podsjetio da aerodromi poput Tirane i Dubrovnika predstavljaju ozbiljne rivale.

Poslanik PES-a dodaje da se nije lako izboriti sa takvim aeodromima, navodeći primjer aerodroma Nikola Tesla u Beogradu.

„Koncesionar je tada platio 500 miliona eura, od čega je oko 420 miliona pripalo državi Srbiji, a više od 80 miliona malim akcionarima. Uz to, ugovorene su investicije do 750 miliona eura, dok država prihoduje oko 5% bruto prihoda“, pojasnio je Urošević.

Prema njegovim riječima, rezultati su već vidljivi.

„Broj putnika porastao je sa oko pet miliona na približno devet miliona godišnje“, naveo je.

Govoreći o potencijalnom modelu za Crnu Goru, Urošević je ukazao na plan koji predviđa značajan rast.

„Najava je da se broj putnika poveća sa sadašnjih oko tri miliona na devet miliona godišnje, što znači da bi Podgorica imala oko 5,5 miliona, a Tivat oko 3,5 miliona putnika“, kazao je Urošević.

Dodaje da bi samo tivatski aerodrom, u tom scenariju, imao veći kapacitet nego što danas imaju oba aerodroma zajedno.

Plan, kako kaže, uključuje i značajne finansijske benefite za državu.

„Predviđena je jednokratna naknada od 100 miliona eura, kao i izdvajanje od 35 odsto bruto prihoda, što je znatno više u odnosu na primjer Beograda. Procjene su da bi to donosilo oko 20 miliona eura godišnje, odnosno oko 600 miliona za 30 godina“, rekao je Urošević.

Takođe, kako Urošević kaže, predviđene su investicije od oko 300 miliona eura.

„U Podgorici se planira izgradnja novog terminala od oko 12.500 kvadratnih metara, povećanje broja gejtova i 11 novih pozicija za avione, kao i proširenje parking kapaciteta. Planirana su i unapređenja na aerodromu u Tivtu“, naveo je.

Ipak, kako je istakao, uz ekonomske benefite treba razmotriti i prava radnika i sindikata.

„Postoje i pitanja prava radnika i sindikata, o čemu će govoriti njihovi predstavnici, pa ćemo onda moći da damo kompletnu ocjenu“, zaključio je Urošević.

Đurović: Odluka vođena isključivo interesima države Crne Gore

Poslanik NSD u Skupštini Crne Gore Dejan Đurović kazao je gostujući u emisji Specijal RTV Podgorica da predlog koncesionog ugovora za Aerodrome Crne Gore još nije dobio termin za razmatranje u parlamentu.

„Za sada nemamo precizan datum kada će se o njemu raspravljati. Konačan stav zauzećemo tek kada dobijemo kompletnu dokumentaciju i sagledamo sve aspekte predloženog aranžmana“, kazao je Đurović.

 
Ističe da će odluka koju budu donijeli biti vođena isključivo interesima države Crne Gore, kao i zaštitom zaposlenih u Aerodromima Crne Gore.

„Ali i potrebom da obezbijedimo dugoročnu konkurentnost aerodromima u regionu. Moramo biti realni i sagledati regionalni kontekst. Beogradski aerodrom Nikola Tesla posluje kroz koncesioni model, dok je aerodrom u TiranI, iako formalno drugačije organizovan, takođe dio sličnog modela upravljanja. Ostaje otvoreno pitanje može li država Crna Gora samostalno odgovoriti i biti konkurentna u okviru takvih sistema. Kada je riječ o tivatskom aerodromu jasno je da on ne može odmah biti konkurentan Dubrovniku, zbog ograničenja noćnih letova, ali i problema poput deponije Lovanja i rizika koji izaziva prisustvo ptica u zoni aerodroma. Zato ovoj temi moramo pristupiti odgovorno, ozbiljno i u interesu države, a ne ishitreno“, kazao je Đurović.

Đurović je saopštio da poslanički klub NSD ostaje otvoren za sugestije, naročito kada je riječ o zaštiti prava zaposlenih. Ipak, ne dijeli bojazan da bi u narednom periodu moglo doći do smanjenja broja zaposlenih, već naprotiv očekuje rast i novo zapošljavanje.

„Ako danas imamo oko hiljadu radnika, očekujem da bi uz adekvatan razvoj taj broj u naredne tri godine mogao biti i udvostručen“, poručio je Đurović.

On je istakao da se promjene na tržištu rada već osjećaju, ne samo u sektoru aerodroma, već u cijeloj Crnoj Gori, posebno imajući u vidu evropski put države.

Govoreći o ranijim projektima, Đurović je podsjetio na izgradnju Terminala 2 na Aerodromu Tivat, za koji tvrdi da je bio obilježen koruptivnim elementima.

„Imali smo posao u kojem je, preko angažmana UNDP-a, država praktično oštećena za prihod od PDV-a. Umjesto 21 odsto, plaćeno je šest odsto, a riječ je o poslu vrijednom preko tri miliona eura. To znači da je država ostala uskraćena za više stotina hiljada eura“, naveo je Đurović.

Prema njegovim riječima, dodatni problem je što projekat nije realizovan kako treba, pa Terminal 2 ni danas nije u funkciji, dok je vodeni terminal, vrijedan oko 400 hiljada eura, oštećen već pri prvom jačem vjetru.

„Takve slučajeve treba ispitati, jer zaposleni nijesu krivi za loše odluke i loše ugovore“, kazao je Đurović, dodajući da je ranija vlast kroz koncesione aranžmane, po njegovom mišljenju, ostavljala prostor za slične problematične poslove.

On smatra da Aerodrom Tivat ima potencijal da pokriva prostor od Dubrovnika do Skadra, ne samo u turističkoj sezoni, već i za potrebe građana Crne Gore, dijela potreba građana Republike Srpske i Albanije.

„Uz proširenje kapaciteta, dodatnu infrastrukturu i unapređenje poput noćnog osvjetljenja, Tivat bi mogao značajno da poveća svoj značaj, dok bi zajedno sa Podgoricom predstavljao ozbiljnu konkurenciju aerodromima u regionu“, ocijenio je Đurović.

Ukazao je i da postoje dodatne ponude low-cost kompanija, ali da ih sadašnji kapaciteti ograničavaju.

„Da imamo proširene kapacitete i u Tivtu i u Podgorici, mogli bismo da opslužujemo znatno veći broj letova. To je razvojna šansa koju ne smijemo ignorisati“, rekao je.

Đurović je poručio da neće podržati nijedno rješenje koje bi moglo nanijeti štetu državi, ali da Crna Gora mora razmišljati dugoročno, posebno u kontekstu približavanja Evropskoj uniji.

Govoreći o zainteresovanoj južnokorejskoj kompaniji, naveo je da ona, iako prvi put nastupa van matične države, ima ozbiljne reference i ambiciju da se kroz ovaj projekat pozicionira na globalnom tržištu.

„Crna Gora je danas jedna od poželjnijih turističkih destinacija. Avio-saobraćaj postaje ključan i moramo pratiti potrebe vremena, koje traži brza i efikasna rješenja“, zaključio je Đurović.

Radulović: Nedostaju ključni mehanizmi zaštite zaposlenih u koncesionom ugovoru

Predsjednik Sindikata Aerodroma Crne Gore Damjan Radulović ocijenio je da predloženi koncesioni ugovor sadrži određene pozitivne elemente, ali i značajne nedostatke kada je riječ o zaštiti prava zaposlenih.

„S obzirom na to da smo skoro dobili predlog koncesionog ugovora, najvjerovatnije ćemo kao zaposleni konstatovati da postoji dosta prostora za unapređenje, odnosno da nedostaju brojni zaštitni mehanizmi“, kazao je Radulović.

Radulović ističe da je pozitivno što je u ugovoru predviđeno da koncesionar ne može poništiti postojeći kolektivni ugovor.

„To jeste dobra stvar, ali treba imati u vidu da Zakon o radu već propisuje da novi poslodavac mora da poštuje zatečeni kolektivni ugovor godinu dana, nakon čega može da ga izmijeni ili donese novi“, pojasnio je.

Kako navodi, upravo tu nastaje problem.

„To nije dovoljna zaštita, jer postoji realna mogućnost da koncesionar, ukoliko dođe do spora sa zaposlenima, krene u izmjene kolektivnog ugovora. Dodatno, naš kolektivni ugovor predviđa da se može otkazati uz najavu od 90 dana, što praktično znači da bilo koja strana može jednostrano da ga raskine“, upozorio je Radulović.

On dodaje da ugovor ne ograničava mogućnost promjena u organizaciji rada.

„Ne isključuje se donošenje nove sistematizacije, novih aneksa ugovora, niti smanjenje obima prava zaposlenih, što nas može dovesti u veoma nepovoljan položaj“, naveo je.

Posebno problematičnim smatra mogućnost outsourcinga.

„Nije ograničena mogućnost da se određeni poslovi izdvoje, poput održavanja, čišćenja ili bezbjednosti – što može dovesti do zamjene postojećih radnika i pogoršanja njihovog statusa“, kazao je Radulović.

Kao ključni nedostatak, istakao je izostanak jasnih sankcija.

„Ono što nas najviše brine jeste da eventualno umanjenje prava zaposlenih nije definisano kao bitna povreda koncesionog ugovora. To znači da, čak i ako koncesionar prekrši prava radnika, ne postoji jasan mehanizam da država reaguje i natjera ga da to ispravi“, upozorio je.

Radulović zaključuje da prostora za izmjene ima.

„Postoji dosta prostora za sugestije i predloge. Ostaje da vidimo kako ćemo ih konkretizovati i uputiti prema političkim subjektima u Crnoj Gori“, poručio Radulović.