Lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović u autorskom podkastu emitovanom sa Lovćena poručio je da za 20 godina Crnu Goru vidi kao izuzetno uspješnu evropsku državu. Istakao je da ne treba da trošimo vrijeme na podjele, već da razvijajmo državu u kojoj će biti čast živjeti.

Foto: GP URA

Da bismo postali uspješna evropska zemlja, treba da imamo srednjoročne i dugoročne planove, kaže Abazović. U prazničnom podkastu „Petak s Dritanom“, povodom dvije decenije od obnove nezavisnosti, rekao je da je kratkoročni zadatak da Crna Gora 2027. godine dobije novu vlast, novu Vladu i ljude koji zaista imaju ideju kako ovu zemlju učiniti uspješnom.

„Prvih 20 godina smo iskoristili loše, u velikim političkim, nacionalnim i vjerskim obračunima, ali i zato što je stvoren imidž države koja ima problema sa švercom i organizovanim kriminalom. Vjerujem da su narednih 20 godina naše i da ćemo ih iskoristiti za razvoj, za teme koje vode ka pomirenju, srećnim i bogatim ljudima. Mi ne želimo blokovsku podjelu u Crnoj Gori. Ovo je naša zajednička zemlja“, rekao je lider URE.

Srednjoročni cilj države je, dodao je, da se fokusiramo na ono što treba da bude razvoj.

„To podrazumijeva prije svega razvoj infrastrukture, kroz aerodrome, nove saobraćajnice, nove autoputeve, kao i razvoj Luke Bar. Ne samo kao poveznice za stvaranje međunarodnog pomorskog transporta, koji Crna Gora u ovom trenutku nema ili ga ima na zanemarljivom nivou, nego prije svega kao tačke koja će moći da razvija biznis. Snažna luka znači da imate snažnu infrastrukturu u pozadini", dodao je.

Srednjoročni cilj je, kako je kazao, i da se posvetimo energetici, dobijemo nove energetske projekte i iskoristimo potencijale koje Crna Gora ima. Ovo je zemlja, podsjeća lider URE, izuzetno bogata hidrologijom jer posjedujemo ogromne bazene pitke vode što je naša velika komparativna prednost. Kao treću, veoma važnu stvar, ističe razvoj institucija sistema.

„Ne možemo sa slabim institucijama da konkurišemo i budemo prestižna država u kojoj će se ljudi i njihov kapital osjećati. Kroz određene poteze koje treba uraditi u narednom periodu moramo imati drastičniju reformu ukupne javne administracije, povećati produktivnost i učiniti da ljudi ne gledaju na javnu administraciju kao na mjesto gdje će dočekati penziju“, rekao je.

Dugoročni cilj, poručuje Abazović, jeste međunarodno pozicioniranje Crne Gore: stvaranje uslova da imamo najbolje moguće odnose sa komšijama, sa zemljama EU i sa državama koje su nam geografski daleko, jer će globalizacija rasti.

„Očekujem da će narednih 20 godina obilježiti enormno korišćenje novih tehnologija u svim vidovima života. Vještačka inteligencija, robotika, humanoidi, vjerovatno, nažalost, i vojna industrija koja će se koncentrisati na to. Crna Gora je u ovom trenutku nespremna za takve stvari, ali treba vjerovati da u jednom srednjoročnom i dugoročnom procesu možemo napraviti plan kako da neke nove tehnologije implementiramo u našoj državi“, dodao je on.

Abazović ističe da URA ima predlog kako se može odmah pomoći domaćoj proizvodnji, zbog čega poziva građane da podržite kampanju „Domaći proizvodi 365“, apelujući na sve da samo 1,5 euro dnevno potroše na proizvode koji su domaći.

„Svi mi za svoje porodice kupujemo razne proizvode, punimo kese u supermarketima, na pijacama i piljarama. Izračunali smo da, kada bi sva punoljetna lica, a ima ih preko 400 hiljada u Crnoj Gori, potrošila po 1,5 euro dnevno na domaće proizvode, smanjili bismo uvoz za 25 do 30 odsto i učinili da između 250 i 300 miliona eura ostane domaćoj privredi i domaćim proizvođačima. Kad kupite proizvod koji je porijeklom iz Italije, Francuske, Srbije, Albanije, Bugarske ili Njemačke, novac naših poreskih obveznika odlazi na druge destinacije“, rekao je Abazović.

Lider URE kaže da naša voda nije slabijeg kvaliteta od one koju uvozimo, te da ne treba da se zavaravamo da je sir koji uvozimo iz drugih država bolji od sira koji proizvode naši proizvođači.

„Nemojmo da se zavaravamo da su masline bolje, da je maslinovo ulje bolje ili jogurt bolji", istakao je.

Na ovaj način URA, kako podsjeća Abazović, želi da pomogne domaću privredu.

„Budite sigurni da je svaki Italijan ponosan kada na policama nekog supermarketa, minimarketa ili radnje vidi proizvod sa zastavom Italije. Ništa manje nećemo ni mi biti ponosni kada budemo vidjeli naše proizvode sa našom malom zastavicom, jer će to značiti da pomažemo našu privredu, da jedemo kvalitetnu hranu, pijemo kvalitetna pića i da iz ovog nezagađenog područja šaljemo sliku ekološke, zelene Crne Gore u cijeli svijet i činimo stvari koje su odlične za našu privredu", naglasio je.

Lider URE je pozvao kolege poslanike da glasaju za zakon koji je predložila njegova partija, a koji će omogućiti da se obeštete radnici, žrtve tranzicije u Crnoj Gori.

„Apelujem na sve radnike ‘Košute’, na radnike drugih preduzeća sa Cetinja, iz Bijelog Polja, Bara, Berana, Pljevalja, kao i na sve ljude koji su se javili iz Nikšića, Ulcinja, Herceg Novog i Mojkovca, da gdje god budu imali mogućnost utiču na poslanike vlasti koji su do sada odbijali taj predlog, a to su poslanici Demokratskog fronta, Demokrata i Pokreta Evropa sad. Utičite na njih, jer zajedno možemo postići cilj da se svakom radniku u Crnoj Gori koji je žrtva tranzicije obezbijedi 12.000 eura podrške. Ja vas molim i mislim da je to sjajna stvar. Došli smo do završnog koraka, inicijativa će biti dio procedure, potreban nam je 41 glas da ona zaživi i da bude na radost svakog radnika u Crnoj Gori“, rekao je.

Abazović je podsjetio da su sindikati najavili protest za 5. jun, kada je zakazan samit EU u Crnoj Gori. Sindikati traže povećanje zarada za 100.000 radnika, što lider URE podržava.

„Ne postoji cijena koja u prethodnom periodu nije porasla i koja se nije duplirala. Izuzetno je važno da svi stanemo uz naše prijatelje i porodice. Ne postoji čovjek koji nema nekoga među tih 100.000 ljudi i mislim da je vrlo korektno da se zarade povećaju. Imali smo, da tako kažem, iskaz- možda se premijer i zbunio kada je, odgovarajući na moje pitanje, rekao da podržava povećanje zarada. Evo prilike da ih poveća“, zaključio je Abazović.