O izvještaju, koji je pripremio izvjestilac za Crnu Goru Marjan Šarec, će se danas raspravljati u EP-u.

Foto: Vlada Crne Gore

Brisel je sa zabrinutošću primio k znanju usvajanje izmjena zakona o unutrašnjim poslovima i Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB) uprkos snažnim kritikama opozicije i civilnog društva i pozvao na transparentne postupke i istinsku saradnju i konsultacije, naročito o svim zakonima koji se odnose na proces evropskih integracija, sa svim relevantnim zainteresovanim stranama, uključujući opoziciju, pravne eksperte i Evropski komisiju (EK).

To se navodi u izvještaju Evropskog parlamenta (EP) za Crnu Goru u koji su "Vijesti" imale uvid. O izvještaju, koji je pripremio izvjestilac za Crnu Goru Marjan Šarec, će se danas raspravljati u EP-u.

U izvještaju je konstatovano da su, uprkos određenom institucionalnom napretku, korupcija i organizovani kriminal i dalje prisutni u više sektora crnogorske privrede i javnim institucijama, kao i da Crna Gora i dalje ostaje ranjiva na pokušaje manipulacija u informativnom prostoru, kako one iz inostranstva tako i one iznutra.

"... S obzirom na to da Komisija naglašava potrebu da se zatvori prostor za strano uplitanje i manipulisanje informacijama, uključujući dezinformacije, kao i da se osnaži otpornost društva... Rusija nastoji da osnaži svoj uticaj na Zapadnom Balkanu, uključujući u Crnoj Gori, pri čemu u tom cilju strateški koristi vjerske, kulturne i tzv. vrijednosne narative usmjerene na oblikovanje javnog diskursa i podrivanje euroatlantskih integracija", piše u dokumentu.

Navodi se i da vanjski politički projekti kojima se pokušava ostvariti prekogranični uticaj na osnovu etničke ili vjerske pripadnosti nose rizik od podrivanja suvereniteta i ustavnog poretka zemalja regiona, kao i da "budućnost Zapadnog Balkana leži u evropskim integracijama, a ne u konkurentskim geopolitičkim sferama uticaja ili regionalnim povezivanjima po etničkom ključu".

Ocijenjeno je i da se podstiču svi politički akteri da ostanu fokusirani i da zadrže zamah ka uspješnom zaključenju pristupnih pregovora, te da intenziviraju svoje napore u pravcu realizacije neophodnih reformi, a naglašena je i potrebu za političkom stabilnošću i konstruktivnom saradnjom političkih partija u tom pogledu.

"Poziva sve državne organe da postupaju u duhu institucionalne odgovornosti, starajući se da političke razlike ne odlažu usvajanje i primjenu reformi vezanih za pristupanje EU... naglašava da očuvanje strateškog cilja članstva u EU mora ostati zajednički državni prioritet iznad svih stranačkih promišljanja... poziva Skupštinu i Vladu Crne Gore da spriječe da identitetska politika skrene pažnju s EU agende, odnosno zategne odnose sa susjedima, starajući se tako da Crna Gora čvrsto zadrži kurs ka EU", navodi se u izvještaju.

Zabrinuti zbog uplitanja Kine, Rusije i Srbije

U dokumentu piše i da EP "ostaje duboko zabrinut" zbog istrajnog i rastućeg malignog stranog uplitanja, destabilizujućih aktivnosti, hibridnih prijetnji i kampanja dezinformacija od strane aktera iz trećih zemalja u Crnoj Gori, što za cilj ima podrivanje demokratskih institucija u Crnoj Gori, ali i društvene kohezije te strateške orijentacije ka članstvu u EU i NATO savezu.

"Podvlači da takvo uplitanje predstavlja direktan izazov za vladavinu prava, demokratsko upravljanje i državni suverenitet; naročito ukazuje na maligni uticaj Kine, Rusije i Srbije", dodaje se.

Izražena je i zabrinutost zbog političke instrumentalizacije vjerskih institucija od strane vanjskih aktera, navodeći da vjerske organizacije moraju djelovati transparentno i nezavisno od stranog političkog uticaja, uz puno poštovanje ustavnog i sekularnog uređenja Crne Gore.

Istaknut je značaj Skupštine u procesu pristupanja, a podvučena je ključna uloga zakonodavnog doma u obezbjeđivanju demokratske odgovornosti, parlamentarnog nadzora i transparentnosti zakonodavnog procesa.

"... Podstiče konstruktivan dijalog i saradnju duž cijelog političkog spektra s ciljem usvajanja visokokvalitetnog zakonodavstva koje rješava ili značajno unapređuje situaciju u pogledu strukturnih problema i omogućava Crnoj Gori da napreduje na svom putu pristupanja EU... Naglašava da je bliska saradnja između Vlade i Skupštine ključna za blagovremenu i efikasnu realizaciju reformi... Podvlači da ubrzanje zakonodavnog procesa ne treba da ograničava smislenu skupštinsku debatu ili ulogu opozicije, te poziva na pronalazak odgovarajućeg balansa između tempa reformi i kvaliteta zakonodavne kontrole", rečeno je u izvještaju.

EP je pozvao na brža imenovanja u sudstvu, i to primjenom postupaka zasnovanih na principima meritokratije i transparentnosti koji su oslobođeni političkog uticaja i bazirani na stručnosti i integritetu te se realizuju bez kašnjenja u procedurama, uključujući imenovanja na upražnjena mjesta u Ustavnom sudu i Sudskom i Tužilačkom savjetu, u potpunosti u skladu sa zahtjevima završnih mjerila.

Naglašena je i "ključna" ulogu potpuno funkcionalnog Ustavnog suda za stabilnost pravnog poretka i izbornog okvira, a izrežena je "ozbiljna zabrinutost" zbog kontinuiranih kašnjenja u imenovanju sudije Ustavnog suda, što donosi rizik od podrivanja pune funkcionalnosti jedne od ključnih institucija za zaštitu vladavine prava i proces EU integracija.

Pozvali su Crnu Goru da dodatno uskladi svoj pravni okvir s pravnom tekovinom EU i evropskim standardima u domenu nezavisnosti, odgovornosti, nepristrasnosti, integriteta i profesionalizma sudstva, te da realizuje preostale preporuke, dodajući da pozivaju i na veću efikasnost sudskog sistema, uključujući u smislu smanjenja broja zaostalih predmeta, naročito kad su u pitanju predmeti korupcije i organizovanog kriminala, što je ključno za povećanje povjerenja javnosti i ispunjavanje uslova za članstvo u EU.

"EP podsjeća da se završnim mjerilima zahtijeva dokazivanje rezultata u praksi, uključujući unaprijeđene uslove rada, dovoljan broj zaposlenih i efikasno upravljanje predmetima, jer istrajni strukturni nedostaci i dalje pogađaju efikasnost pravosuđa", navodi se.

Kontinuirano zapošljavanje velikih razmjera u javnoj upravi

U izvještaju piše i da je EP primjetio da su eksperti iz sektora civilnog društva iskazali ozbiljnu zabrinutost u pogledu suštine vladinih nacrta izmjena i dopuna propisa u vezi s Tužilačkim savjetom, u smislu toga da isti nisu u funkciji smislenog jačanja njegove nezavisnosti, odnosno da mogu čak i otežati obezbjeđivanje istinski nezavisnog članstva u Tužilačkom savjetu.

"EP je sa zabrinutošću prima k znanju usvajanje izmjena i dopuna Zakona o unutrašnjim poslovima i Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost uprkos snažnim kritikama od strane opozicije i civilnog društva... EP poziva na transparentne postupke i istinsku saradnju i konsultacije, naročito o svim zakonima koji se odnose na proces EU integracija, sa svim relevantnim zainteresovanim stranama, uključujući opoziciju, pravne eksperte i Komisiju", dodaje se.

Oštro su osudili učestale političke i javne pritiske na sudije i državne tužioce i pozivali nadležne institucije da brzo i efikasno reaguju kako bi zaštitile njihovu nezavisnost i integritet.

Konstatovano je da EP sa zabrinutošću primjećuje da kontinuirano zapošljavanje velikih razmjera u javnoj upravi, bez transparentnih kriterijuma i jasnih procjena potreba, podriva principe zapošljavanja na osnovu načela meritokratije i profesionalizacije, pozvavši na dalju depolitizaciju imenovanja na visoke pozicije u okviru javnog sektora, kao i na uvođenje jasnih mehanizama ocjenjivanja na osnovu učinka i kontinuitet stručnosti.

Iz EP su ukazali na potrebu za senzitivnim i inkluzivnim rješavanjem identitetskih rasprava s ciljem sprečavanja polarizacije i izgradnje širokog konsenzusa o pitanjima od ključnog interesa za nezavisnost, suverenitet i evropski put Crne Gore.

"EP ponavlja svoju zabrinutost zbog pokušaja izmjene zakona o crnogorskom državljanstvu u Skupštini kako bi se omogućilo sticanje dvojnog državljanstva, što bi moglo imati ozbiljne i dugoročne implikacije na proces donošenja odluka i identitet zemlje... EP podstiče vlasti da nastave konsultacije i koordinaciju s EU o svim potencijalnim izmjenama zakonodavstva kako bi se osiguralo da je ono u potpunosti usklađeno s pravnom tekovinom EU i međunarodnim standardima, odnosno da podržava temeljna prava", navodi se.

Revizionizam, ratni zločini i "srpski svet"

U dokumentu piše da EP ponavlja svoju zabrinutost u vezi s iskazivanjem političkog revizionizma od strane određenih političkih aktera, čime se podriva sistem odgovornosti i produbljuju društvene podjele, te da oštro osuđuje svaku glorifikaciju ratnih zločinaca i javno negiranje ratnih zločina.

"EP izražava zabrinutost u pogledu političkih koncepata i narativa u regionu kojima se propagira prekogranično ujedinjenje ili koordinacija na osnovu principa etničkog identiteta, uključujući tzv. srpski svet, a kojima se dovodi u pitanje suverenitet i teritorijalni integritet susjednih država... EP poziva regionalne aktere da poštuju nezavisnost Crne Gore i uzdrže se od miješanja u njena unutrašnja pitanja... EP naglašava da su takvi narativi u neskladu s načelima dobrosusjedskih odnosa i procesa pristupanja EU... EP ističe da budućnost Zapadnog Balkana leži u EU integracijama, a ne u konkurentskim geopolitičkim zonama uticaja", navodi se.

U izjveštaju se Crna Gora poziva da se u potpunosti uskladi sa standardima EU i da u cjelosti sprovede sve preostale preporuke koje su donijeli Kancelarija za demokratske institucije i ljudska prava Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS) i Grupa država protiv korupcije (GRECO), naročito u pogledu transparentnosti iskazivanja rashoda političkih partija, uključujući korišćenje sredstava namijenjenih ženskim organizacijama u političkim partijama, političko oglašavanje na internetu, uključujući otkrivanje sponzora i kriterijuma odabira ciljne publike, kao i sprečavanje zloupotrebe državnih resursa, ažuriranje biračkog spiska i rješavanje pitanja prijave prebivališta.

"EP podsjeća da navedeno treba učiniti kroz transparentan i inkluzivan proces konsultacija sa svim relevantnim zainteresovanim stranama; poziva crnogorske vlasti da, u periodu prije izbora, sistematski zaštite informativni prostor u vezi s izborima uspostavljanjem kanala za brzu saradnju između izborne administracije, medijskih regulatora i nadležnih organa, a sve kako bi se otkrile kampanje koordinisanog dezinformisanja i nezakonitog uplitanja te se na njih odgovorilo, uz puno poštovanje slobode izražavanja", dodaje se.

Izraženo je i žaljenje zbog činjenice da se nacionalne manjine, ranjive grupe, uključujući Rome i Egipćane, osobe s invaliditetom i LGBTIQ+ osobe, u Crnoj Gori još suočavaju s diskriminacijom, govorom mržnje, naročito u onlajn okruženju, kao i zločinima iz mržnje, ali i duboku zabrinutost zbog masovne kontinuirane gradnje na prostoru Boke Kotorske, koji je pod zaštitom UNESCO-a, a što nepovoljno utiče na očuvanje baštine i zaštitu prirodnog lokaliteta, te pozvano na finalizaciju pravne zaštite Miločerskog parka.

"EP oštro osuđuje svaki govor mržnje, uključujući i na internetu, kao i zločine iz mržnje... EP pozdravlja porast broja krivičnih gonjenja za rasizam i govor mržnje, ali izražava zabrinutost zbog nedovoljno aktivnosti usmjerenih protiv govora, javnih obraćanja ili simboličnih činova kojima se veličaju ratni zločinci ili revidiraju istorijske činjenice... EP podstiče Crnu Goru da pojača svoj institucionalni odgovor na govor mržnje, osigura efikasne istrage i krivična gonjenja i u potpunosti se uskladi s pravnom tekovinom EU", piše u izvještaju.

Izražena je i zabrinutost u pogledu pribjegavanja neformalnom pozivanju i istražnom ispitivanju novinara, kolumnista i aktera iz sektora civilnog društva po osnovu njihove kritike javnih funkcionera.

" EP izražava zabrinutost u pogledu kontinuiranog političkog uticaja koji se vrši na Javni servis i poziva vlasti da poštuju sudske postupke, povrate zakonitost i pruže garancije za institucionalnu i uredničku nezavisnost Javnog servisa... EP poziva Crnu Goru da uskladi svoje medijsko zakonodavstvo s Evropskim aktom o slobodi medija te da poveća otpornost na strane uticaje i dezinformacije... EP poziva na punu transparentnost vlasničkih struktura medija i stranih izvora finansiranja, naročito tamo gdje postoji veza s političkim akterima ili interesima stranih država, a sve kako bi se spriječio prikriveni vanjski uticaj na javni diskurs u Crnoj Gori", navodi se.

Pozvali su i vlasti da se postaraju da donošenje zakona u vezi s procesom pristupanja EU ne zaobilazi zahtjeve javne rasprave i utvrđene standarde participativnog upravljanja.