Venecijanska komisija (VK) ocijenila je da je Crna Gora u velikoj mjeri uvažila preporuke iz prethodnih mišljenja o Nacrtu zakona o Vladi, ali je ukazala da pojedina pitanja i dalje zahtijevaju dodatno usklađivanje sa Ustavom.

Foto: Venecijanska komisija

To se navodi u naknadnom mišljenju koje je Komisija usvojila na 147. plenarnoj sjednici održanoj 12. i 13. juna u Veneciji, na zahtjev Ministarstva javne uprave Crne Gore.

Komisija je pozdravila napore crnogorskih vlasti da revidiraju tekst zakona u skladu sa preporukama iz prethodnih mišljenja, posebno kada je riječ o rješenjima za privremenu spriječenost predsjednika Vlade da obavlja dužnost, rodnu ravnotežu i zastupljenost manjinskih naroda u sastavu Vlade, ograničenje broja ministarstava, kao i pravila o kvorumu i odlučivanju na sjednicama Vlade.

Kada je riječ o privremenoj spriječenosti premijera, Komisija je ocijenila prihvatljivim rješenje prema kojem, ukoliko potpredsjednik Vlade određen da zamjenjuje predsjednika Vlade nije u mogućnosti da obavlja tu funkciju, zamjenu preuzima drugi potpredsjednik kojeg odredi predsjednik Vlade.

Pozitivno je ocijenjena i nova odredba prema kojoj najmanje 40 odsto članova Vlade treba da bude iz manje zastupljenog pola. Predviđeno je i da, ukoliko Vlada ima više od jednog potpredsjednika, najmanje jedan potpredsjednik bude iz manje zastupljenog pola, a ako ima više od dva potpredsjednika, najmanje jedan bude iz reda manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica.

Venecijanska komisija navodi da je djelimično sprovedena njena ključna preporuka koja se odnosi na princip zakonitosti i usklađenost zakona sa Ustavom. Komisija podsjeća da zakon mora biti u skladu sa ustavnim odredbama koje regulišu sastav, izbor i prestanak mandata Vlade, te preporučuje potpuno usklađivanje sa članovima 103 i 110 Ustava Crne Gore.

U mišljenju se navodi da bi vlasti mogle razmotriti i uvođenje preambule u zakon kojom bi se uputilo na relevantni ustavni okvir.

Komisija je ocijenila da nije sprovedena preporuka da se u članu 3 nacrta zakona izričito navede da je djelovanje Vlade podložno parlamentarnoj odgovornosti. Iako pojedine odredbe propisuju odgovornost predsjednika Vlade, potpredsjednika i ministara prema Skupštini, Komisija smatra da bi trebalo jasno propisati odgovornost Vlade kao cjeline.

Takođe, nije prihvaćena preporuka da Skupština ima pravo nadzora nad Etičkim kodeksom Vlade. Komisija navodi da bi takav nadzor doprinio većoj transparentnosti rada izvršne vlasti.

Kada je riječ o statusu potpredsjednika Vlade, Komisija smatra da su potrebna dodatna pojašnjenja odredbe prema kojoj potpredsjednik može biti i ministar, kako bi se izbjegle eventualne nejasnoće u primjeni zakona.

Venecijanska komisija konstatuje i da nacrt zakona ne sadrži odredbe o posljedicama eventualno negativnog integritetskog provjeravanja članova Vlade. U mišljenju se navodi da su predstavnici vlasti ukazali da za takva ograničenja trenutno ne postoji ustavni osnov, te da je u toku priprema ustavne reforme u toj oblasti.

Komisija preporučuje da se, nakon eventualnih ustavnih izmjena, zakonom preciziraju koraci koje treba preduzeti u slučaju negativnih rezultata provjere integriteta.

Na kraju mišljenja, kako se ukazuje, Venecijanska komisija navodi da ostaje na raspolaganju crnogorskim vlastima za dalju pomoć u vezi sa ovim pitanjem.